Nekretnine izašle iz krize, ali inflacija mora da se prati

Jedan od glavnih zaključaka učesnika međunarodne konferencije o nekretninama u Jugoistočnoj Evropi „Balkans Property Forum 2021“ jeste da je tržište nekretnina u Jugoistočnoj Evropi izašlo iz pandemijske krize.

Direktor investicija Commercial Real Estate Services (CBRE) Uroš Grujić rekao je da pandemija u Jugoistočnoj Evropi nije imala toliki uticaj kao u Zapadnoj Evropi, jer smo se dosta brzo adaptirali na situaciju iz svih aspekata, dok su i kancelarijski prostor i maloprodajni prostor i logistika imali solidne performanse u odnosu na globalna, ali i dešavanja na našem terenu.

Govoreći o inflaciji, on je naveo da rast cena u nekom smislu predstavlja izazov za sve koji se bave nekretninama i da će kretanje inflacije morati pažljivo da se prati.

“Za sada su ECB i američki FED uspjeli da iskontrolišu inflaciju koja je definitivno tu. Neki kažu da iznosi pet odsto, neki sedam, a mi verujemo da je na nivou između sedam i deset. Ona je definitivno nešto što moramo da pratimo u narednom periodu jer može da ima uticaj”, rekao je Uroš Grujić, dodajući da je dugoročno očekivana jer je, kako je naveo, prethodnih petnaestak godina bila između jedan i dva odsto, što nije realno stanje u ekonomiji.

Na konferenciji je posebna pažnja posvećena uticaju klimatskih promjena na tržište nekretnina Jugoistočne Evrope u 2022. godini i izazovima koje donosi sprovođenje Zelene agende EU.

Prema riječima Diane Urge-Vorzac (Diane Urge-Vorsatz), jednog od autora nedavno objavljenog izvještaja Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama, ljudi u sektoru nekretnina trebalo bi da vide kao šansu obaveze koje treba da ispune kako bi se eliminisale emisije ugljen-dioksida do 2050. godine, jer ih to može staviti u bolju tržišnu poziciju.

„Klimatske promjene nameću nove rizike sektoru nekretnina, ali borba protiv njih nudi i velike nove mogućnosti. U narednim decenijama na Balkanu će biti sve češći, topliji i duži toplotni talasi, jače oluje i intenzivnija suša. Zbog toga će tržište nekretnina vjerovatno mnogo više ceniti zgrade otporne na toplotu i vodoefikasne, kao i „hladna“ naselja. Nekretnine koje su otpornije na oluje, bujne poplave i nestanak struje, na primjer, samostalne zgrade, imaće veću vrijednost. Ubrzano kretanje ka neto nultim emisijama ugljenika takođe predstavlja pretnje i mogućnosti”, rekla je ona.

Prvo, prirodni gas kao izvor grejanja ili kuvanja će vjerovatno biti značajno smanjen u naredne dvije decenije, što znači da će nekretnine koje se ne oslanjaju na prirodni gas imati prednost u pogledu konkurentnosti.

Drugo, zgrade sa nultom neto energijom će uskoro postati veoma privlačne za sve više klimatske kupce i zakupce, i kompanije koje teže da dostignu neto nultu emisiju uskoro će snažno favorizovati nekretnine u kojima je njihov energetski i operativni uticaj na emisiju blizu nule.

„Zbog toga će neefikasne zgrade sa visokim potrebama za klimatizacijom i emisijom ugljenika vjerovatno izgubiti vrijednost. Kako se principi zelene gradnje i neutralnost ugljenika povećavaju na korporativnim i javnim agendama, kompanije koje se takmiče po ovim tvrdnjama će snažno favorizovati nultu energiju i održivo poslovanje”, rekla je ona, dodajući da će neki od ovih trendova biti potpomognuti i adekvatnim zakonodavstvom.

Kada je riječ o cenama, komercijalni (kancelarijski, maloprodajni, logistički) zakupi su ostali stabilni, a cijene stanova su porasle za čak 20 do 30 odsto ali će, prema rečima učesnika konferencije, u narednih pet godina stagnirati.

Uprkos velikom broju zaposlenih koji rade od kuće, postoji velika potražnja za inovativnim i fleksibilnim kancelarijskim rješenjima. Klimatske promene nameću nove izazove za sektor nekretnina i šansu da se istakne ispred konkurencije.

Izvor: Biznis.rs

Check Also

Stabilizacija tržišta, bitcoin i dalje u padu

Tržište kriptovaluta je u posljednjih par dana pretrpjelo strmoglav pad vrijednosti, ali se, prema podacima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *