Bankar.me intervju: Martin Leberle, glavni izvršni direktor NLB Banke AD Podgorica

Dodajte komentar

Bankar: Profit NLB na kraju trećeg kvartala je fascinantan, preko 10 miliona eura čistog profita. Govori li ova cifra da su korona brige iza banke i čemu imate zahvaliti za ovakav uspjeh?

Leberle: U pravu ste, ostvarujemo dobre rezultate. Nastavljamo trend stabilnog poslovanja i pozitivnih kretanja kada je u pitanju obim kreditiranja i posljedično rast kreditnog portfelja i kamatnih prihoda.

Na kraju trećeg kvartala imamo neto dobit u iznosu od 10,1 miliona EUR, uz rezultat prije rezervacija i poreza u iznosu od 9,2 miliona EUR. Veći iznos novoodobrenih kredita u odnosu na uporedni period prethodne godine, upravo je doveo do rasta portfelja i kamatnih prihoda. Takođe, kvalitet bančinog portfolija je poboljšan u 2021. godini, što je reflektovano kroz značajno manji trošak obezvređenja i rezervisanja za kredite.

Banke su ovu krizu dočekale u mnogo boljoj kondiciji, sa značajnim rezervama kapitala i likvidnosti, što im je omogućilo da i u uslovima pada ekonomske aktivnosti nastave da pružaju usluge klijentima.

Iako će se troškovi povezivanja dvije banke odraziti na rezultat NLB Banke za 2021. godinu, uvjereni smo da ćemo i na kraju godine biti u prilici da predstavimo već konsolidovani zajednički rezultat.

Bankar: Spajanje NLB i Komercijalna banke završeno je sa velikim uspjehom. Što mogu da očekuju dosadašnji klijenti Komercijalne banke?

Leberle: Proteklih 9 mjeseci veliki broj kolega predano je radio na projektu pripajanja Komercijalne banke, a ova petodnevna operacija sprovedena je na vrlo efikasan način. Od samog početka, naša polazišna tačka nije bila samo da bezbjedno spojimo dva informaciona sistema već da postignemo isključivo human i transparentan aspekt spajanja, kako za klijente tako i za zaposlene.

NLB Banka, kao članica najveće bankarske grupacije sa sjedištem u regionu Jugoistočne Evrope i druga po veličini banka na crnogorskom tržištu, ima posebnu odgovornost da znanjem i iskustvom svojih zaposlenih dalje unapređuje usluge, razvija ponudu i posvećeno radi na još boljem korisničkom iskustvu svojih klijenata sa krajnjim ciljem da odgovornim poslovanjem uzvrati zajednici i doprinese poboljšanju kvaliteta života građana.

Cilj nam je da i naši novi klijenti koriste usluge na digitalan način u najkraćem  roku, i da u banku dolaze kada je potrebno da popričamo o dugoročnim planovima, štednji, osiguranju, ulaganjima.

Bakar: Pripajanjem Komercijalne, NLB banka sa četvrte dospijeva na drugu poziciju po tržišnom učešću u crnogorskom bankarskom sektoru. Kakvi su planovi da se ta pozicija dugoročno i sačuva?

Leberle: Grupa pokazuje jasnu posvećenost ovom tržištu i našu strategiju još snažnijeg prisustva u Crnoj Gori. Nakon spajanja, ukupna aktiva NLB Banke je iznad 700 miliona, kreditni portfolio je povećan za 20% i sada iznosi preko 500 miliona, a Banka je dobila i 27 hiljada novih klijenata građana i preduzeća i 3 nove filijale u Podgorici, Budvi i Kotoru i sada broji ukupno 22 filijale.

No naš fokus nije samo na veličini, već prvenstveno na usluzi i zadovoljstvu klijenata. I dalje nastojimo da budemo najbolja banka za finansijske potrebe naših klijenata.

Preuzimanje Komercijalne banke ne znači samo veće tržišno učešće, već i udruživanje znanja i resursa, kao i uključivanje novih kolega s visokim profesionalnim potencijalom i motivacijom.

NLB Grupa čiji smo dio, vjeruje da može da obezbijedi dodatnu vrijednost klijentima, zaposlenima i istovremeno cijelom društvu, zbog čega smo i krenuli putem intenzivnog integrisanja održivosti u svoje poslovanje. Jedan od važnih koraka na našem putu ka održivom razvoju je potpisivanje principa odgovornog bankarstva Ujedinjenih nacija koji određuju našu ulogu i odgovornost u oblikovanju održive budućnosti.

Radujemo se i doprinosimo podizanju kvaliteta života u ovom regionu.

Bankar: Po posljednjim dostupnim podacima sa sajta CBCG u Komercijalnoj banci radilo je oko 140 zaposlenih. Molimo da nam predstavite na koji način su oni integrisani u novu banku , koliko njih je dobrovoljno otišlo iz banke i da li su dobili otpremnine, a koliko radnika će NLB zadržati?

Leberle: U NLB Banci vjerujemo da su zaposleni najveća vrijednost jedne organizacije i takav odnos gajimo prema svim članovima tima. Svaki zaposleni Komercijalne banke imao je priliku da sa Sektorom za ljudske resurse  razmijeni viđenje zajedničke budućnosti naše banke i zaista smatramo da udruženi možemo pružiti više domaćem bankarskom tržištu.

Nakon obavljenih razgovora sa svim zaposlenima iz Komercijalne Banke, u skladu sa njihovim preferencijama i kvalifikacijama  preuzeli smo 72 zaposlena. Za kolege koje su dalji razvoj svoje karijere vidjeli na nekom drugom mjestu, pripremljeni su sporazumni raskidi uz isplatu otpremnina.

Naš cilj je bio da proces prelaska u NLB sistem bude što lakši i jednostavniji za nove kolege, tako da su već započele tzv. „onboarding“ edukacije koje će osigurati da se kolege uspješno uklope i da dalje nastavimo da gradimo i unapređujemo našu Banku.

Bankar: Ove sedmice je Savjet Centralne banke Crne Gore usvojio Izvještaj o rezultatima analize makroekonomskih rizika, kojim se, kada je u pitanju bankarski sektor prepoznaje rizik u vidu „potencijalnog rasta NPL-a, koji se može očekivati kada dođe do povlačenja ili isteka roka mjera podrške CBCG“. Koji je procenat NPL-a kad su u pitanju kreditni portfoliji NLB i Komercijalne banke i kakva su očekivanja u skladu sa ovim najavama Savjeta CBCG?

Leberle: NLB Banka je u prethodnoj i u tekućoj godini, kroz odobravanje moratorijuma na otplatu, restrukturiranja kredita, kao i kroz odobravanje kredita za podršku likvidnosti, pomogla klijentima da lakše prevaziđu probleme uzrokovane redukcijom novčanih tokova zbog smanjenja obima poslovanja. NLB Banka je samo u prošloj godini građane i privredu podržala sa 165 miliona eura za moratorijum na otplatu kredita, od kojih je oko 119  miliona odobreno građanima, a nešto iznad 50 miliona eura privredi. Za COVID restrukturiranje privrednicima, odobreno je blizu 20 miliona eura kredita, uz podršku i razumijevanje regulatora da krizna godina i reprogram obaveza imaju što manji uticaj na rejting kompanije koja treba da nastavi da radi, investira i raste u Crnoj Gori.

Ipak, uprkos mjerama koje smo sproveli i koje su značajno ublažile posljedice krize uzrokovane pandemijom COVID-a, došlo je do blagog povećanja udjela nekvalitetne aktive koji na 31.10.2021. iznosi 7,8% u NLB Banci a nakon integracije sa Komercijalnom bankom on iznosi 9,8%. Ključni razlog je prethodno uvećanje udjela nekvalitetnog portfelja u Komercijalnoj banci, koji je nastao primjenom modernih evropskih metodologija upravljanja rizikom, a ne negativnih događaja u ovoj godini. Međutim, važno je istaći da je nekvalitetni portfolio adekvatno rezervisan i da je solventnost banke na stabilno visokom nivou. Takođe, imamo vrlo jasne planove za rešavanje nekvalitetnog dijela portfolija kroz restrukturiranja, sanacione programe i unovčavanje kolaterala.

Bankar: Godinama već veliki broj zvaničnika iz bankarskog sektora najavljuje ukrupnjavanje bankarskog sektora, koje se, kako vidimo nakon ova dva velika spajanja i dešava. Međutim, Predsjednik NLB Grupe Blaž Brodnjak je u maju izjavio da bi NLB mogla kupiti još jendu banku u regiji. Imate li šta dodatnih novosti reći na tu temu?

Leberle: Ako posmatramo evropska mjerila i tržište, na crnogorskom tržištu je i dalje imamo veliki broj banaka. Međutim, to ne znači da drugim bankama ne bi moglo biti zanimljivo da dođu na tržište, ali očekivao bih da će se to dogoditi prije akvizicijama, a ne osnivanjem novih banaka.

Vjerujem da je važno za ovu zemlju da privuče dugoročne strane investicije u različitim oblastima kako bi se makroekonomske prilike dodatno stabilizovale u budućnosti. Grupa kojoj pripadamo ima strateški interes za širenje poslovanja u ovom regionu a ti planovi  svakako uključuju i Crnu Goru.

Bankar: Da li su banke su Crnoj Gori svjesne da ogroman dio mlađe populacije u svijetu, ali i kod nas, već danas u značajnom procentu koristi kripto berze i jedni svakodnevno drugima prenose sredstva putem tih transakcija, apsolutno ne učestvujući u nacionalnim platnim sistemima? Kako vidite budućnost bankarstva u svjetlu razvoja fintech rješenja, alternativnih platnih online ustanova, blockchain tehnologije?

Leberle: Živimo u vremenu digitalne transformacije koja u velikoj mjeri utiče i na bankarski sektor. Vrlo spremno prihvatamo ove promjene i proaktivno nastavljamo proces digitalizacije i tokom pandemije, koja je značajno ubrzala korišćenje digitalnih kanala za poslovanje sa bankom.

Građani ovdje prihvataju nove trendove, ali i u Crnoj Gori sve ipak ide određenim tempom. Vjerujem da ćemo svi uskoro plaćati pametnim telefonima ili satovima, ali ne ide baš sve tako brzo.

Odnedavno imamo mobilni novčanik NLB Pay i očekivali smo da će svi klijenti ubrzo početi da ga koriste -svakako to je moja topla preporuka. Međutim i ovdje i u cijelom regionu još uvijek se koristi gotovina u značajnoj mjeri.

Blockchain je obećavajuća tehnologija i veća ima svoju primjenu u različitim oblastima zbog očiglednih benefita koje donosi (redukcija troškova, brže transakcije, sigurnost), zato se pažljivo sagledavaju mogućnosti kojima ova tehnologija može doprinijeti rješavanju određenih barijera u bankarstvu. Svakako, neophodna su i zakonodavna prilagođavanja kako bi bankarske usluge bile još dostupnije putem digitalnih kanala i ovo će vjerovatno biti jedna od tema kojima će se baviti regulatorni sistem i u Crnoj Gori.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *