Predlogom budzeta za narednu godinu predviđeno je da se za prava iz oblasti socijalne zaštite opredijeli 133.460.000 eura, što je povećanje od oko 23 odsto. U tekućoj godini izdatak za te namjene projektovan je na 108.438.500 eura. Iako je se za socijalna primanja izdvaja više, za neke stavke se, ipak, bilježe smanjenja na primjer za materijalno obezbjeđenje porodice umjesto ovogodišnjih 13,8 miliona, za 2022. opredijeljeno je 12,5 miliona što je smanjenje od 9,83 odsto. Manja su izdvajanja za 7,92 odsto na stavci “ostala prava iz oblasti socijalne zaštite” i iznose 29.650.000 eura. Najveće povećanje bilježi se na stavci dječji dodaci i to sa sedam miliona na 23 miliona.
Za tuđu njegu i pomoć opredijeljeno je 36 miliona, što je uvećanje od 26,32 odsto, porodiljska odsustva 20 miliona ili 16,96 odsto više, dok je za izdržavanje štićenika u domovima opredijeljeno 6,5 miliona, odnosno 60,28 odsto više. Za boračko invalidsku zaštitu opredijeljeno je pet miliona, ili dva osto manje nego ove godine, dok je za ishranu djece u predškolskim ustanovama opredijeljeno 800.000 eura ili 33,33 odsto više.
Za isplate tehnološkim viškovima opredijeljeno je 28.448.407 ili 53.28 odsto više nego u 2021. Povećanje od 61 odsto u odnosu na tekuću godinu bilježi se i na stavci naknade nezaposlenim licima i u 2022. godini će za tu stavku biti opredijeljeno 27,5 miliona eura.
U Alternativi Crna Gora ocjenjuju da su izdvajanja za socijalnu zaštitu premala, jer siromašni nijesu krivi za stanje u zemlji. Kako ističe Vesko Pejak iz ove organizacije, za trenutno stanje krive su političke “elite”.
– Alternativa smatra da bi trebalo smanjiti njima davanja, a povećati socijalna izdavanja. Naravno, neophodno je preispitati sva socijalna davanja jer se dešava da polovina nekog grada prima socijalno davanje. Kako, ako su u pitanju mladi i zdravi ljudi. Donekle razumijemo, ali s druge strane ne razumijemo. Alternativa Crna Gora je organizivala mnogo socijalnih protesta i tih mladih ljudi nije bilo tamo. Naprotiv, mislimo da se svako socijalno davanje mora iznova preispitati. Socijalna davanja moraju da budu na nivou prosječne penzije, negdje oko 250 eura. Bolje je da toliko prima jedna porodica koja je stvarno u stanju socijalne potrebe, nego da se kupuju glasovi u pet porodica po 50 eura socijalnih davanja. Ako se stvarno nekome pomaže, onda mu treba pomoći isprave. Takođe, socijalna davanja treba ograničiti – navodi Pejak.
Direktor “Banke hrane” Marina Medojević zamjera što je od 248 miliona eura kapitalnog budzeta samo 1,15 miliona za oblast socijalne zaštite.
– Premijer Zdravko Krivokapić i ministar socijalnog staranja Milojko Spajić obećali su nam godinu socijalne pravde. Kako je to moguće izvesti, s manje od pola procenta izdvajanja iz kapitalnog budzeta, za ono što treba biti prioritet države, a to su ljudi u stanju nužde. Posebno u uslovima korona krize, najmanje se izdvaja za njihove potrebe. Sredstva u mnogo većem iznosu su mogla biti, po prioritetnoj osnovi izdvojena za izgradnju socijalnih stanova, jer građani najteže mogu pokriti troškove stanarine, a rijetko da bilo koja država socijalne pravde dopušta da građani budu nezbrinuti. Prioritet je i izgradnja skloništa za beskućnike i objekata za prihvat, separaciju i podjelu viškova hrane. Ogroman je potencijal hrane koja se baca, a koja može biti iskorišćena za ishranu ljudi. Tu je i izgradnja objekta u kojem bi bile socijalne prodavnice kako bi ljudi mogli po benificiranim uslovima dobiti osnovne životne namirnice i higijenska sredstva. Ljudi, a posebno djeca, koja žive u nemaštini i njihove potrebe, moraju biti prioritet države sad, odmah i ovdje, a sa manje od pola procenta izdvajanja iz kapitalnog budzeta to ne mogu biti, nikako – poručuje Medojević.
Direktor Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku Mitar Radonjić kaže da je veoma potrebno povećati izdvajanja za prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, a što su nadležni u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja prepoznali.
– Činjenica je da su određena predviđena davanja smanjenja, što je i bilo za očekivnje s obzirom na to da su postojale određene odluke o materijalnim davanjima koje je prethodna vlast sprovodila, a koje nisu bile u skladu sa objektivnim potrebama stanovništva tako da smanjenje u određenim segmentima vidim kao odgovoran pristup objektivnim potrebama socijalne i dječje zaštite. Svakako, postoji prostor za dodatno unapređenje, ali vjerujem da su predviđena izdvajanja solidna polazna tačka za dalji razvitak oblasti – smatra Radonjić.
Izvor: Dan.co.me
