Erste blog: Investiranje na berzama – najveći mitovi zbog kojih se i dalje radije bira štednja

Oktobar je tradicionalno mjesec štednje. Po posljednjim dostupnim podacima sa veb-sajta Centralne banke Crne Gore vidimo da su ukupni depoziti u domaćim bankama na kraju septembra dostigli rekordan iznos od maltene četiri milijarde eura!

Svi ćemo se lako složiti da je vrlo pozitivno što ovaj pokazatelj prati konstantan rast, ali vođeni poslovnom izrekom da je „zemlja razvijena koliko joj je razvijeno finansijsko tržište“, moramo konstatovati da se, osim čuvanja novca u bankama i „slamaricama“, građani i kompanije rijetko odlučuju na bilo kakvu alternativu štednji.

Jedan od tih alternativnih načina svakako je uplata penzionog i životnog osiguranja, a po podacima Agencije za nadzor osiguranja sa kraja septembra, ukupan uplaćeni iznos za tu namjenu u svim osiguravajućim kompanijama u Crnoj Gori iznosi tek 13,5 miliona eura.

Mnogo popularniji metod alternativnog upošljavanja ušteđenog kapitala svuda u svijetu jeste berzansko investiranje. Međutim, ako pogledamo podatke za prvih devet mjeseci, vidimo da je ukupan promet na Montenegroberzi iznosio jedva 34 miliona, računajući i trgovinu akcijama, obveznicama, kao i blok transakcije. Koliko pak novca građani Crne Gore investiraju na stranim berzama ne možemo vidjeti ni u kakvim zvaničnim podacima, ali iskustveno možemo potvrditi da je značajan trend jačanja povjerenja u ovaj model investiranja, koje je bilo drastično poljuljano nakon buma i kraha domaćeg tržišta kapitala tokom.

Popularnost čuvanja novca u bankama svojstvena je manje razvijenim zemljama, a to se najbolje čita iz tabele sa veb-sajta Organizacije za ekonomsku saradnji i razvoj (OECD), pomoću koje su analizirani podaci o procentualnom rasporedu ličnog finansijskog imetka stanovništva po zemljama. Tako možemo vidjeti da npr. u Sjedinjenim Američkim Državama građani u kategoriji „novac i depoziti“ čuvaju svega 12,7 odsto svoje finansijske imovine, dok u akcije i ostalu berzansku aktivu investiraju čak 36,9 odsto svoje finansijske imovine, uz dodatnih 29,8 odsto imovine uložene u privatne penzione fondove (kojih, nažalost, kod nas još uvijek nema).

Rekorderi po berzanskim ulaganjima su Estonci, koji preko 53 odsto svoje finansijske imovine drže na berzama, a u bankama i „slamaricama“ svega 26,6 odsto. Najveći dio svog finansijskog blaga u bankama i „slamaricama“ čuvaju građani Turske, Grčke, Slovačke, dok, nažalost, zemlje Balkana nisu predmet ove analize, ali bi vjerovatno bile u vrhu ove tabele kada je u pitanju štednja.

Ovo je pravi momenat da se zaustavimo sa analizom tabela, podataka, brojki i da pređemo na pokušaj formulisanja razloga zašto se naši građani teško odlučuju za investiranje na berzama, bilo domaćim, bilo inostranim. Osim već pomenutog iskustvenog doživljaja iz prošle decenije, veliki broj građana svoje nepovjerenje zasniva na zabludama i neutemeljenim tvrdnjama, a mi ćemo pokušati da opovrgnemo neke od njih ovim tekstom.

1. Za investiranje je potrebno veliko znanje.

Istina je da je dobro da znate u šta investirate i zašto ste se baš odlučili na taj izbor. U suprotnom uvijek postoji rizik da ćete kupiti nešto što ipak ne odgovara vašem investitorskom profilu. Za početak bitno je da se upoznate sa osnovama: šta su akcije, obveznice, šta su fondovi, kako berza i brokeri funkcionišu, a sve to možete pronaći na internetu, na našem blogu i brzo se upoznati sa materijom. A za dalje, naši brokeri su vrlo raspoloženi da sa vama podijele iskustvo i prenesu vam znanje i žar za istraživanjem.

2. Za investiranje je potrebno mnogo novca.

Ovo je, medijskim rječnikom kazano, lažna vijest. Naime, za investiranje putem Službe investicionog bankarstva Erste banke mjesečno vam je dovoljno svega deset eura! Istina je, sa ovim iznosom možete otvoriti račun u nekom od investicionih fondova čiju prodaju za tržište Crne Gore radi Erste banka, a to je savršena ulaznica za svijet fondova, portfolija, obveznica, akcija…

Za investiranje u neke druge instrumente potreban je veći iznos novca, ali je vrlo bitno odlučiti se na berzansko putovanje i istraživanje, pa ćete uz veće znanje i rad lako doći i do većeg novca.

3. Investiranje je rizično.

Prvo da razjasnimo na šta mislimo kad kažemo investiranje. Da li se taj pojam odnosi na forex trgovine, binarne opcije, trgovine sa finansijskom polugom (eng. leverage)? Naravno da ne. Nažalost, svi ovi visokorizični i često špekulativni instrumenti vrlo agresivno se reklamiraju i obični posmatrači teško prave razliku. Špekulativno trgovanje je kratkoročno, rizično, uzbudljivo i u najvećem broju slučajeva vodi ka gubitku cjelokupnog uloženog kapitala.

Investiranje je, sa druge strane, odluka koja se donosi na dugi rok – odaberete model i imovinu u koju želite da investirate novac i – pustite ga da odradi svoj posao. Istina, berze su pune oscilacija; uvijek ih je bilo i biće ih. Međutim, ako stvari posmatramo na dugi rok, berzansko tržište prati uzlazni trend. Pogledajte samo kretanje najpoznatijeg berzanskog indeksa na svijetu, S&P 500, koji prati kretanja cijena akcija 500 najvećih američkih kompanija. U roku od 100 godina, ovaj indeks je rastao u prosjeku između 10 i 11 odsto godišnje.

Ako se na berzi bavite špekulacijama, velika je vjerovatnoća da ćete izgubiti cijeli ulog. Ukoliko pak kupite dionice nekog fonda koji prati kretanje indeksa S&P 500, da biste izgubili cijeli ulog – mora doći do propasti i apsolutnog bankrotstva svih 500 najvećih američkih kompanija. To baš i nije moguće, zar ne?

4. Berzanski profesionalci mnogo više znaju od vas i zbog toga su uspješniji.

Ako vam kažemo da u desetogodišnjem periodu čak 82 odsto profesionalnih investitora u SAD ne uspije da zaradi više negoli prosječni investitor koji je cijeli svoj imetak uložio u indeks S&P 500, da li ćete nam vjerovati? To je ipak istina, koja pokazuje koliko je težak rad profesionalnih berzanskih menadžera na tome da u dugom roku uspiju pronaći baš onu kompaniju čija će cijena akcija rasti brže i više negoli običan prosjek svih 500 najvećih i najboljih američkih kompanija.

Dakle, uz sve znanje, konstantno učenje, iskustvo i slično, berzanski profesionalac ne mora biti uspješniji od običnog investitora, ako ulaže svoj novac na dugi rok.

5. Dobra kompanija je odličan izbor za investiranje.

Kvalitet poslovanja kompanije, kao i njen budući potencijal, samo su neki od kriterijuma za odabir investicije. Vrlo bitan kriterijum je trenutna cijena akcije te kompanije, kao i ukupna tržišna vrijednost kompanije (kapitalizacija).

Da pojednostavimo: apartman u kotorskom Starom gradu je odlična prilika za investiciju, pod uslovom da je cijena apartmana površine 50 kvadrata maksimalnih 150 hiljada eura. Ako je cijena apartmana milion eura, da li biste pošli da ga pogledate i razmotrite kupovinu? Naravno da ne.

Isto je i sa akcijama kompanija na berzi – vrijednost je odraz kombinacije trenutnog kvaliteta, ali i budućih očekivanja od potencijalne zarade. Uvijek je bitno gledati da akciju platite po nižoj cijeni od njene ukupne vrijednosti. To je osnovni princip koji vam može donijeti profit na berzi.

6. Cijeli berzanski sistem je postavljen da zaštiti najbogatije, običan čovjek nema šta tu da traži.

Istina je da mnogo investiranog novca donosi mnogo veću zaradu. Međutim, ako govorimo o procentima, 10 odsto godišnje zarade na svoja uložena sredstva dobiće i mali i veliki investitor ako kompanija bude dobro poslovala. Ukoliko je godišnja dividenda četiri odsto ili kamata na obveznice tri odsto, isti procenat ćete dobiti i vi mali i oni sa većim procentom vlasništva.

Još jedna činjenica je bitna kada se govori o velikim investitorima – puno novca je često i velika glavobolja. Bogati investitori moraju veliki dio sredstava izdvojiti za finansijske savjetnike, menadžere, velikim fondovima je najčešće zabranjeno da kupuju velike udjele u kompanijama, a često je nemoguće pronaći dovoljno dobrih kompanija u koje je moguće uložiti određeni manji dio novca.

Najbitnije u pitanju zašto nije loše biti mali investitor – on uvijek može gledati šta radi onaj veliki i najbolji, te kopirati njegovu investicionu strategiju bez problema, naravno, sa svojim raspoloživim resursima. Veliki i najbolji rijetko imaju koga da kopiraju, već su uglavnom ostavljeni sebi i svom znanju.

Ove, ali i sve ostale razloge za (ne)investiranje, stručnjaci iz Službe investicionog bankarstva vrlo su voljni da razmotre sa vama i uživo, kao i da vas uvjere da investiranje nije bauk, već odličan način da uđete u svijet modernog poslovanja, da se osjetite građaninom svijeta i, naravno, da na kvalitetan, alternativan model uposlite svoju ušteđevinu.

S obzirom na to da su depoziti vrlo važan izvor sredstava za banku, veoma rado ćemo ostaviti oktobar za promociju štednje. Ali računajte da su svi ostali mjeseci u godini pravi da se odlučite krenuti na put investiranja, a Erste banka je pravi saputnik i vodič na tom putu.

Autor: Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva. Završio je Ekonomski fakultet u Podgorici. Licencirani je broker, diler i investicioni menadžer investicionog fonda

Izvor: Erste banka

Check Also

Uhapšeni falsifikatori novca, obratite pažnju na apoene od 50 eura

Policija je identifikovala i lišila slobode tri osobe zbog sumnje da su izvršili krivično djelo …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *