Mnoge zemlje kojima je turizam jedna od vodećih privrednih grana su se suočile sa gubitkom stalnih gostiju zbog pandemije i još ne znaju kojim pravcem da idu, tj. da li da forsiraju masovni ili elitni turizam, tvrdi marketinška stručnjakinja i nezavisna istraživačica iz ekonomije Božena Križan. Smatra da je, makar dok traje epidemija, uputnije da se drže masovnog turizma, piše Pobjeda.
Vrijeme trajanja pandemije, kako ističe, sve turističke zemlje treba da iskoriste za podizanje kvaliteta usluga.
“Nema sumnje da je sektor turizma najviše pogođen pandemijom, s obzirom na ograničenja koja smo imali i koja imamo. Gotovo u svim zemljama u kojima je turizam jedna od najrazvijenih djelatnosti imamo rasprave o tome da li se potrebno okrenuti masovnom ili pak elitnom turizmu, političari zastupaju jednu, dok oni koje se direktno bave radom u turizmu zastupaju drugu opciju”, tvrdni Križan koja objavljuje radove i studije iz područja ekonomije u svijetu.
Mnoge zemlje, po njenim riječima, su se suočile i još se suočavaju s gubitkom stalnih gostiju.
“Zapravo je došlo do disperzije gostiju i novih zahtjeva poput veće sigurnosti, visokih standarda vezano za higijenu, olakšavanje komunikacije i zapravo više personalizacije svih procesa. Iduća turistička sezona će uveliko zavisiti od toga da li će pandemija biti i dalje prisutna u ovom obimu i da li će ljudi pribjeći vakcinisanju i time slobodnijem kretanju”, ističe Križan.
Ona smatra da će oporavak trajati godinama i da ćemo tek na kraju ove i početkom 2022. vidjeti potražnju.
“Turistička djelatnost nikada više neće biti kao prije. Kada to čujemo, mislimo da je riječ o nečemu tragičnom, no zapravo smo na prekretnici razvoja novih turističkih strategija, u kojima će biti više fleksibilnosti, digitalizacije, održivosti i kvaliteta. U Evropskom parlamentu se uveliko raspravlja o smanjenju stopa PDV-a na putovanja i turističke usluge”, tvrdi Križan i naglašava važnost digitalizacije, koja će uveliko doprinijeti poboljšanju.
Smatra da je marketing u turizmu ključ uspjeha.
“U turizmu je riječ o procvatu onlajn oglašavanja, ali i tu postoje zamke. Svaki menadžer hotela ili voditelj kafića treba znati cilj koji želi postići marketinškim aktivnostima. Danas su svi prisutni na internetu, ali smatram da treba voditi računa o potpunoj izgradnji brenda nevezano da li je riječ o kafiću ili elitnom hotelu”, poručuje Križan i dodaje da je cilj onlajn oglašavanja privući klijenta, ali nakon toga treba voditi računa o njegovom zadržavanju ili, kako bismo stručno rekli, upravljanju njegovim zadovoljstvom.
Ističe da su u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2021. godine strani turisti ostvarili 1,5 miliona dolazaka i 7,6 miliona noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. godine porast dolazaka za 50,6 odsto i porast noćenja za 82,3 odsto.
“Takođe je zabilježen i porast dolazaka i domaćih gostiju što je bilo i očekivano. Očekivano je došlo i do povratka starih tržišta, odnosno gostiju iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, ali i Bosne i Hercegovine”, objašnjava Križan.
Ona nema podatak da li su se pojavila neka nova turistička tržišta u ovom pandemijskom vremenu.
“Zapravo, taj podatak nemam. Sve one destinacije koje godinama drže takav status su i dalje prisutne poput Sent Tropea, Monaka, Pariza itd “, kaže Križan.
Smatra da se Crna Gora treba i dalje držati masovnog turizma, makar dok traje pandemija.
“Budući da je u ovoj godini Crna Gora zabilježila rast prihoda u turizmu na temelju masovnosti, radije bih pribjegla toj strategiji dokle god se ne osigura visok standard kvaliteta i usluga koji će biti u rangu sa svjetskim destinacijama. Cijene moraju biti potkrijepljene kvalitetom “, smatra Križan.
Prema njenim riječima, ponekad i turisti koji spadaju u takozvani srednji sloj društva su spremni izdvojiti dosta novca za kvalitetan obrok ili smještaj, a tu već govorimo o preferencijama.
“Univerzalne preporuke koje će vrijediti za sve zemlje u kojima turistički sektor igra značajnu ulogu su raditi na održivosti, brendiranju, digitalizaciji, kvalitetu prvenstveno usluga i lojalnosti gostiju. Planovi i preporuke se ne bi trebali donositi u zadnji čas. Svaka sezona mora imati marketinške ciljeve koje će doseći i koji će joj pomoći u daljnjem rastu i razvoju “,tvrdi Križan.
