Predstavnici banaka odbili su mogućnost da oni u ime države naplaćuju porez na podizanje gotovine od svojih klijenata, navodeći da takva uporedna praksa ne postoji u Evropi, kao i da zaposleni na šalterima banaka ne mogu postati poreski inspektori koji bi procjenjivali u koje svrhe klijent podiže novac i da li je to oporezivo ili nije, pišu Vijesti.
To su bankari saopštili predstavnicima Ministarstva finansija na sastanku krajem prethodne sedmice. Jedinstven stav bankara je da im ova obaveza, ukoliko bude namatnuta, nije prihvatljiva, da bi svorila konfliktne situacije sa klijentima, da bi morali da mijenjaju softvere o svom trošku a zaposlenima nameću obavezu od koje nemaju prihod, kao i da smatraju da u samoj praksi nije primjenjiva. Oni su predložila da Vlada i njene institucije kroz postojeće mehanizme bolje kontrolišu poreske obveznike i moguće zloupotrebe sa gotovinom.
Predstavnici Ministarstva su im nakon sastanka naveli da će analizirati primjedbe i da će im odgovore naknadno dostaviti.
Ministarstvo finansija je u okviru projekta “Evropa sad” najavilo predlog Zakona o porezu na podizanje gotovog novca i prenosu novčanih sredstava sa poslovnog na sapstveni račun za pravna lica, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju samostalnu djelatnost. Prema predlogu poreska stopa bi iznosila pet odsto na iznos podignute gotovine a porez bi u ime države naplaćivale banke.
Zakon bi stupio na snagu nakon objavljivanja u Službenom listu, ali bi se primjenjivao od 1. juna 2022. godine, kada bi, prema očekivanjima iz Ministarstva, riješili sporna pitanja sa bankama i u informacioni sistem banaka ugradili softversko rješenje za prepoznavanje poreske obaveze i obračun poreza.
”Predloženim rješenjem propisuje se da ovaj porez obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac gotovog novca, prilikom isplate istog, odnosno prilikom svakog prenosa novčanih sredstava. Takođe, predlaže se da se isplatiocem gotovog novca smatra banka”, navedeno je u obrazloženju.
Očekivanja Ministarstva su da bi od ovog poreza za sedam mjeseci primjene u narednoj godini prihodovali pet miliona eura, kao i da bi se smanjile prevare sa podizanjem gotovine za fiktivne troškove i za isplatu dijela zarada na ruke.
Predstavnici Ministarstva su bankarima na sastanku pokazali radnu verziju nacrta zakona.
Prema informacijama “Vijesti” sa sastanka, bankari su na početku naveli da im za početak uopšte nije jasno šta se oporezuje. Iz Ministarstva su naveli da bi se oporezovala gotovina koju pravna lica i preduzetnici podižu kao materijalne troškove, kao i da tu ima zloupotreba. Bankari su kazali da se taj dio već oporezuje sa devet odsto, po stopi za profit, a predstavnici Ministarstva da žele da se osiguraju od mogućih zloupotrebao kao što je podizanje novca za materijalne troškove a da se koristi za isplate zarada na ruke. Naveli su da je cilj ovoga da se poslodavcima više ne isplati podizanje keša za isplatu dijela zarade na crno.
Iz Ministarstva su naveli da je ovaj predlog dio paketa “Evropa sad”, koji uz smanjenja dažbina na zarade i uvođenje nove zakonske obaveze da je isplata neto zarade nemoguća bez istovremene isplate poreza i dopronosa na zaradu, kako bi se zaustavilo sivo tržište rada.
Bankari su naveli da se to može riješiti kroz izmjene drugih postojećih zakona i bolju kontrolu, ali ne kroz ovakav poseban zakon jer u evropskoj praksi ne postoji primjer sličnog zakona o porezu na podizanje gotovine.
Oni su posebno naveli da njihovi šalterski radnici ne mogu glumiti poreske inspektore i kontrolisati u koju svrhu klijent banke podiže novac i da li je to moguće oporezovati ili nije, kao i ko bi u tom slučaju odlučivao po žalbama klijenata i da li bi one bilo moguće, kao i da bi sve to stvaralo dodatne gužve na šalterima.
Naveli su i da njihovi klijenti koriste poslovne kartice kojima gotovinu mogu podizati sa bankomata, pritom ne navodeći svrhu i kako bi to banka mogla kontrolisati.
Ministarstvo sličnu praksu našlo u nekim zemljama Azije
Na pitanje bankara da im predstavnici Ministarstva finansija pokažu gdje u svijetu postoji sličan zakon i uporedna praksa, dobili su odgovor da slična rješenja postoje u nekim zemljama Azije u kojima takođe postoji visok obim sivog tržišta rada, poput Indije.
Bankari su odgovorili da to nisu uporedivi sistemi.
U obrazloženju projekta “Evropa sad” navedeno je da je prema predatim obrascima za maj ove godine bilo 15,8 hiljada zaposlenih koji su bili prijavljeni na minimalnu zaradu od tadašnjih 222 eura. Kako je od 1. oktobra minimalna zarada povećana na 250 eura, obuhvat zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu povećan je za još 20,4 hiljade, na ukupno 36 hiljada. To je 23,6 odsto od ukupnog broja zaposlenih.
Izvor: Vijesti.me
