Program “Evropa Sad”: Ugroženi privrednici koji isplaćuju zarade niže od 330 eura

Dodajte komentar

Usvajanjem programa „Evropa sad“ izvjesno će se povećati troškovi preduzetnika, mikro i malih preduzeća, koji bi mogli biti ugroženi, posebno u manje razvijenim djelovima Crne Gore, kao i u sektorima privrede koji su prepoznati po nižem nivou zarada, saopšteno je Pobjedi iz Unije poslodavaca (UPCG).

Vladin program poreskih reformi, koji će ako dobije podršku u Skupštini stupiti na snagu 1. januara, predviđa, između ostalog, povećanje minimalca sa 250 na 450 eura, smanjenje opterećenja na rad sa 39 na 21 odsto, ukidanje doprinosa za socijalno osiguranje, povećanje prosječne zarade na 700 eura, te uvođenje neoporezivog dijela primanja do 700 eura bruto.

Imajući u vidu najavljene vrijednosti, povećanje troškova po osnovu rada u manjoj ili većoj mjeri pretrpjeće privrednici koji isplaćuju neto zaradu nižu od 330 eura. Poslodavce čiji zaposleni primaju više od 330 eura neto očekuje smanjenje troškova, dok će zaposleni imati uvećanje neto zarada – kažu u UPCG, u kojoj se nadaju da će se veće zarade i kupovna moć zaposlenih pozitivno odraziti na kvalitet njihovog učešća na radnom mjestu i tržištu rada.

Minimalac ima 36.200 radnika.

Oni napominju da najavljene reforme mogu biti održive samo ako budu praćene sveobuhvatnom i efikasnom borbom protiv sive ekonomije, koja prema procjenama zauzima 35 odsto BDP-a države.

Plan ,,Evropa sad“ još postoji u formi najave, te očekujemo da donosioci odluka rade odgovarajuće analize i procjene kako bi se, ukoliko bude usvojen, on u potpunosti stavio u funkciju onoga zbog čega je i kreiran, te da će u fazi konkretizacije plana kroz izmjenu niza propisa biti adekvatno sagledani svi rizici i prednosti ovakvog poduhvata – naveli su u UPCG, koja je kao jedan od socijalnih partnera načelno podržala mjere Ministarstva finansija.

Prema podacima Uprave prihoda i carina, minimalac je na kraju prošle godine zvanično primalo 15.800 zaposlenih. Sa povećanjem minimalne neto zarade na 250 eura od 1. oktobra, obuhvat zaposlenih koji primaju minimalnu zaradu povećan je za 20.400, na 36.200. Podaci Monstata govore da je u aprilu bilo 153.172 zaposlena, što znači da minimalac od 250 eura prima 23,6 odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Međutim, nije poznato koliko zaposlenih stvarno prima minimalnu zaradu, a koliko njih dobija dodatni keš na ruke.

Trenutno poresko opterećenje zarade je 39 odsto, od čega se na poreze i prireze odnosi 9,4 odsto, doprinose 29,6 odsto, a na neto zaradu 61 odsto. Od tih 39 odsto većina novca – 75,38 odsto – odlazi na obavezno socijalno osiguranje, 24,5 odsto na porez i prirez, dok se 0,47 odsto isplaćuje Fondu rada. Kako do sada nije bilo neoporezivog dijela zarade, po čemu je Crna Gora izuzetak u regionu, poslodavci su plaćali 39 odsto bruto zarade države i u slučaju minimalca i zarada od nekoliko hiljada eura.

Predloženom reformom, poresko opterećenje na rad će se smanjiti na 20,4 odsto za minimalac, nakon čega se progresivno povećava sa rastom zarada do nivoa od 31,3 odsto za neto zarade od 2.000 eura i više. Porez na dohodak ostaće devet odsto za zarade od 700 do 1.000 eura, dok će se primanja veća od 1.000 eura oporezovati 15 odsto.

Od ukidanja doprinosa na socijalno osiguranje i smanjenja opterećenja na rad najviše koristi imaće oni koji primaju minimalac jer će im plate biti povećane 80 odsto. Na zaradu od 450 eura poslodavci će imati 115 eura troška za poreze i doprinose, dok su do sada na 250 eura plate plaćali 160 eura dažbina državi. Tu nastaje problem za privrednike koji stvarno isplaćuju radnicima 250 eura, jer će morati da obezbijede dodatnih 200 eura za povećanje plata.

Posljedice zanemarene

Sindikalci su već saopštili da pojedini poslodavci vrše pritisak na zaposlene da potpišu nove ugovore sa prepolovljenim radnim vremenom, kako bi izbjegli povećanje plata, a novac od doprinosa za socijalno osiguranje stavili u svoj džep. Iz Vlade su kazali da su poslodavci u obavezi da primijene odredbu Opšteg kolektivnog ugovora, prema kojoj su dužni da uštede od doprinosa preusmjere na povećanje plata radnicima. Inspekcije su najavile rigorozne kontrole i kazne do 5.000 eura za one koji to ne ispoštuju.

(Pobjeda)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *