“Mim” kriptovalute: Nastaju iz šale, ali rizik koji nose je i te kako stvaran

Dodajte komentar

“Ko ne reskira – ne profitira”, krilatica je kojom moraju da se vode oni koji žele da investiraju svoj novac u bilo koji posao. Za investitore u kriptovalute, ovakav način razmišljanja je svakodnevica. Stalni usponi i padovi cijena su sasvim uobičajeni, pa tako nije ništa čudno zaraditi ili izgubiti hiljadu ili dvije hiljade dolara u samo nekoliko dana.

Međutim, ono što se desilo ljudima koji su uložili u “Squid” kriptovalutu, inspirisanu svjetski popularnom serijom “Squid game”, do sada nije viđeno.

Još neidentifikovane osobe napravile su video-igru gdje je cilj preživjeti iste izazove koji se pojavljuju i u seriji, a oni koji su želeli da učestvuju, morali su da ulože upravo Squid novčić. Bilo je predviđeno da video-igra počne 1. novembra, i da pobedjnik odnese 90 odsto uloženog novca, a da tvorcima pripadne 10 odsto.

Ova kriptovaluta prvi put se pojavila na tržištu 26. oktobra, kada je kada je vrijedjela 0,01 cent. Vrijednost joj je vrtoglavo rasla, da bi 1. novembra ujutru dostigla oko 2.800 dolara po novčiću. Samo pet minuta kasnije, za jedan Squid novčić mogli ste da kupite 0.0008 dolara, što je pad vrijednosti od 99.9999 odsto – takva stvar do sada nije zabilježena u istoriji kriptovaluta.

Tvorci novčića nestali su bez traga, kao i video-igra i svi njihovi nalozi na društvenim mrežama, a procijenjeno je da su od investitora uzeli oko 2.1 miliona dolara. Iako Squid novčić i dalje postoji, danas, prema podacima sa sajta Coinmarketcap, u trenutku pisanja ovog teksta vredi oko 0,6 dolara.

Kriptovalute nastale kao šala

Squid spada u ono što se naziva “Mim kriptovalutama”, odnosno kriptovalutama koje su inspirisane popularnom kulturom – šalama i likovima sa društvenih mreža, ili, kao u slučaju Squid novčića, serijama. Neke od najpoznatijih su Dogecoin, Shiba Inu ili Dogelon Mars.

Mim kriptovalute specifične su po tome veoma brzo stiču popularnost, obično tako što ih reklamiraju popularni influenseri ili proizvođači garderobe i sličnih proizvoda na koje mogu da odštampaju njihove likove, navodi na svojoj internet-stranici jedna od najvećih svetskih berzi, Nasdaq.

Dok su velike kriptovalute pravljene tako da dugo traju i da jednoga dana možda čak postanu legitimno sredstvo plaćanja, mim kriptovalute obično ne krasi tolika ambicija – uglavnom nemaju gotovo nikakvu upotrebnu vrijednost u stvarnom svijetu, i služe uglavnom za zabavu.

“Na nekim kriptovalutama kao što su Ethereum ili Cardana, brojni programeri aktivno rade godinama kako bi svi kompleksni zahtevi tržišta bili ispunjeni. Čak i kada se određena funkcionalnost isprogramira, uvek ima prostora za usavršavanje ili poboljšanje”, kaže za Euronews Srbija Igor Mirković iz ECD menjačnice kripovaluta.

Dodaje i da programski jezici koji se koriste u kripto industriji zahtevaju predzanje, ali i da je vrlo lako prepisati kod neke od već postojećih kriptovaluta i samo mu dati novo ime, jer je većina projekata “Open source” što znači da je kod javno dostupan.

Dug put pred “mim” novčićima

“Za pravljenje Dogecoin-a bilo je potrebno oko 2h, po tvrdnji programera koji ga je kreirao. Njegovo znanje i iskustvo sigurno je uticalo na rekordno vrijeme, ali ključan faktor je sama složenost kriptovalute”, kaže Mirković.

Trenutno se “Dogecoin”, mim kriptovaluta o kojoj često tvituje i Ilon Mask (što je takođe jedan od razloga zašto mu raste vrijednost), nalazi u top 10 kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji, sa nešto više od 34 miliona dolara.

Nastao je 2013. godine kao šala između dva inženjera. Bili Markus i Džekson Palmer (koji se smatra relizatorom ideje) napravili su ovaj sistem plaćanja iz čiste dosade, kako bi ismijali čitavu priču o kriptovalutama.

Njih dvojica su kombinovali dvije aktuelne teme te godine, kriptovalute i internet-šalu, odnosno “mim” po imenu “doge” sa prikazanim psom rase šiba inu uz koga su išli različiti natpisi. Ispostavilo se da je ovo bila formula za popularnost, a mim kriptovalute su po svojoj prirodi takve da se oslanjaju na internet zajednicu kako bi im rasla cijena.

Izvor: Euronews.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *