Drecun o programu „Evropa sad”: Revolucionaran zahvat koji u Crnoj Gori još nije viđen

Ekonomski analitičar Predrag Drecun vjeruje da je povećanje minimalne zarade na 450 eura i smanjenje poreskog opterećenja na plate dobar potez, koji će dovesti do povećanja potrošnje. Istakao je i da se program “Evropa sad” donosi u političkom ambijentu koji je veoma nestabilan, te da ovo predstavlja revolucionarni zahvat, koji u Crnoj Gori još nije viđen. Podsjetio je da je nedavno kazao da je bolje smanjiti doprinose i imati minimalnu zaradu od 400 ili 500 eura, jer bi izdaci za plate bili otprilike isti, ali bi se uvelo više reda.

– Minimalac od 250 eura imao je fiskalno opterećenje od 162 eura, ili 65 odsto. Minimalac od 450 eura ima fiskalno opterećenje od 118 eura ili 26 odsto. Kod neto zarade 900 eura dosad je opterećenje bilo 582 eura, ili 65 odsto. Po novom predlogu, neto zarada od 900 eura ima opterećenje 510 eura ili 57 odsto. Dakle, jasno je da se ovim mjerama uvodi više socijalne pravde, i ravnomjernije raspoređuje dohodak – rekao je Drecun.

”MINIMALAC OD 250 EURA IMAO JE FISKALNO OPTEREĆENJE OD 162 EURA, ILI 65 ODSTO. MINIMALAC OD 450 EURA IMA FISKALNO OPTEREĆENJE OD 118 EURA ILI 26 ODSTO. JASNO JE DA SE OVIM MJERAMA UVODI VIŠE SOCIJALNE PRAVDE, I RAVNOMJERNIJE RASPOREĐUJE DOHODAK

– Uspjeh ovog programa politički bi ojačao njegove kreatore, ali istovremeno, i oslabio njegove protivnike. Zato i imamo apriori negativan stav opozicije izrečen na nivou verbalnih kvalifikacija da je to nemoguće sprovesti, kao i ne manje negativan stav pojedinih stranaka vladajuće većine. Bitno je da Vlada obezbijedi većinu za usvajanje seta zakona koji čine “Evropa sad”. Ako se to ne desi, imaćemo dug period optužbi za neuspjeh podizanja standarda. Dokaz da je ovo moguće jesu uspjesi koje su postigli Ante Marković i Dragoslav Avramović, svaki u svom vremenu. I jedan i drugi su za vrlo kratko vrijeme značajno podigli standard građana. Međutim, čim su izgubili političku podršku, i jedan i drugi su otišli u zaborav, a sa njima i njihovi uspješni programi. Neshvatljivo je kako u tim trenucima politika pobijedi ekonomiju, i kako narod često olako radi protiv sebe. Dakle, realno jeste, ali neće biti lako. Mislim da narod očekuje da konačno dođe do opipljivog rasta životnog standarda, pored svih građanima neopipljivih porasta BDP-a, smanjenja procenata javnog duga, povećanja budzetskih deficita. Smatram da svi poslanici treba da podrže ovo, jer se na staro možemo vratiti vrlo lako i brzo, bez nekih velikih gubitaka. Ovo jeste u neku ruku revolucionarni zahvat, koji u CG dosad nije viđen – ocijenio je Drecun za “Dan”.

Na pitanje da li su realne procjene Vlade u vezi sa efektima programa, Drecun je kazao da postoji veliki prostor za prihode od igara na sreću, jer je klađenje postalo svjetski trend, kao i da je reprogram poreskog duga neophodan.

– Porez na dobit je bio dugo linearan, i kao takav dobar mamac za strane investitore, a podizanjem stope sa devet na 15 odsto, za više iznose dobiti, činimo ga manje atraktivnim, jer za one veće investitore poreski sistem postaje manje atraktivan, iako još uvijek povoljniji od mnogih poslovnih ambijenata. Bojim se samo da ovo ne bude uvod u dalja povećanja poreza na dobit, kako bi se primicanjem EU, izbjegle poreske makaze, koje se ogledaju u velikim razlikama poreskih opterećenja u okviru jedinstvenog EU tržišta. Ono što je destimulativno za postojeće investitore jeste da se pravila mijenjaju na njihovu štetu usred igre – ukazao je Drecun.

Simbolično oporezovati bezgotovinske i gotovinske transakcije

Drecun je naveo da bi se, umjesto oporezovanja podizanja gotovine za pravna lica, možda mogla razraditi ideja da se sve bezgotovinske i gotovinske transakcije oporezuju vrlo simboličnim iznosima.

– Prema podacima CBCG, u 2020. godini. tokom 255 radna dana, tj. 130.050 minuta rada, realizovana su 10.639.073 naloga u Platnom sistemu Centralne banke Crne Gore (RTGS sistem i DNS sistem), Vrijednost realizovanog platnog prometa u platnom sistemu Centralne banke Crne Gore (RTGS sistem i DNS sistem), iznosila je 15,1 milijardi eura, što znači da bi neko opterećenje od dva promila donijelo državnoj kasi 30 do 35 miliona eura, a za privredu ne bi bilo neko veliko opterećenje. Ako imamo u vidu da 40 miliona eura u tekućem budzetu odlazi na konsultantske usluge, postavlja se pitanje kako to da ekspertska vlada angažuje eksperte koje plaća 150 hiljada eura dnevno. Sve u svemu smatram da će 250 do 300 miliona drugačije raspodjele riješiti pitanje doprinosa za zdravstvo. Imaju i svoje izvorne prihode, Fond zdravstva je često znao da postane država u državi, u kojoj je direktor Fonda bio važniji od ministra, koji je ipak na kraju odgovoran za sistem zdravstvene zaštite – pojasnio je Drecun.

Vlada procjenjuje da će primjena ovog programa u narednoj godini dovesti do rasta BDP-a od 6,5 odsto, dok će budzet prema statističkim podacima biti u minusu 35 miliona od svih mjera koje se uvedu programom.

– Mali sistemi brzo padaju i brzo rastu. To je njihova prednost, pored mnogih ograničenja koja stoje pred njima. Zato ćemo ove godine imati dvocifren rast, jer smo prošle godine pali za blizu 20 odsto. Prvi talas mjera ovog programa je uglavnom baziran na drugačijoj raspodjeli u zahvatanju postojećeg potencijala. Drugi talas mora biti proširenje osnovice, a to znači da se mora raditi na podizanju osnovice poreza, što znači povećanjem GDP-a koji se bazira na rastu realnog sektora, a ne samo usluga. Potrebni su nam i strani investitori, koje će smanjenje dažbina na zarade sigurno motivisati da razmisle o investiranju u CG. Moje mišljenje je da je realno da naredne godine rastemo između pet i deset odsto, u zavisnosti od nivoa restrikcije kovid mjera. Ako ne bude kovid mjera tvrdim da je rast od deset odsto u potpunosti realan. Rast od deset odsto donosi jedna investicija od oko 500 miliona eura, za one koji misle da je to nemoguće. Znam lično nekoliko stranih investitora koji su svaki pojedinačno spremni da ulože u CG i više od po 500 miliona, ali pod uslovom da smo politički stabilno društvo, a to znači da njihova investicija ne zavisi od toga ko vrši vlast. Ne smijemo birati investitore prema političkoj podobnosti. Ruski investitori su dobro došli u Italiju, Španiju, Veliku Britaniju, Tursku, pa zašto ne bi i kod nas bili isto tretirani. Sve nabrojane zemlje su članice NATO-a, pa kad njima ne smeta zašto bi i nama. Bitno je da se radi o čistom i provjerenom kapitalu, a odakle dolazi manje je bitno. Velika šansa nam je i najava ukidanja ofšor destinacija, sa skupa G20 – istakao je Drecun.

Povećanje zarada, kako je kazao, najviše će prijati zaposlenima u javnom sektoru, pa se može reći da ima određenu socijalnu dimenziju.

Izvor: Dan.co.me

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

Leave a Reply

Your email address will not be published.