Kontrola zakonitosti poslovanja kompanija, poboljšanje fiskalnog sistema kako krize ne bi značajnije uticale na te prihode, te privatizacija državnih preduzeća koje su gubitaši, ključne su smjernice iz novog izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
U novom dokumentu koji je pred Evropskim parlamentom u srijedu predstavio komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, najveći dio podataka je iz 2019. godine, pa samim tim i ocjena o uspješnosti naše zemlje u procesu evropskih integracija. Navodi se kako je naša zemlja „napravila određeni napredak i umjerene pripreme za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije“. I pored usporavanja rasta u 2019. godini te nemogućnost izvoza usluga (turizma) da smanji deficit državnog računa, Crna Gora je napredovla u nekim segmentima.
„Stabilnost finansijskog sektora je osnažena nakon što su dvije lokalne banke otišle u stečaj, te pooštren nadzorni okvir za bankarsko poslovanje. Uslovi na tržištu rada su poboljšani, ali ostaje visoka stopa nezaposlenosti“, precizira se u dokumentu.
Takođe stoji da su javne finansije, čije se stanje poboljšalo u 2019, bile su pod velikim pritiskom prošle godine „zbog brzorastućih troškova izdvojenih za finansiranje Vladinog odgovora na pandemiju, a u kombinaciji sa naglim padom budžetskih prihoda zbog male ekonomske aktivnosti“.
„Uprkos nekim od značajnih poboljšanja unutar poslovnog okruženja, mjere protiv sive ekonomije su odgođene, a veliki broj kompanija i dalje ima blokirane račune. Državna transportna preduzeća nisu kompetitivna i njihovi gubici se prenose na državu. Institucionalni kapaciteti za kompetentnost i borbu protiv korupcije ostaju slabi“, potcrtali su iz EK.
Za funkcionisanje tržišne ekonomije, Crna Gora je dobila četiri ključne preporuke. Država mora da obezbijedi javne smjernice za implementaciju zakona koji utiču na poslovanje, a čije će sprovođenje temeljno da prati državna administracija.
„Treba koristiti sve raspoložive mogućnosti unutar fiskalnog sistema kako bi se smanjio uticaj krize na privredni rast i nezaposlenost. Dodatno treba restrukturirati i privatizovati državne kompanije koje ostvaruju gubitak, uz poštovanje pravila Evropske unije o državnoj pomoći“, neke su od smjernica, kao i ta da treba smanjiti poreska opterećenja za one sa niskim primanjima.
Iz EK dodaju da je proteklih godina napravljen određen trud u privlačenju stranih investitora kroz davanje koncesija, te da energetske kompanije ostaju u rukama države. Vlada je neke od preporuka – koje se već duže vrijeme nalaze u izvještajima EK – usvojila onako kako joj je odgovaralo. Naime, obećanje ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da će se smanjiti poreska opterećenja na plate odnose se, u stvari, samo na one sa najnižim primanjima. Takođe se nazire da će privatizacija državnih kompanija biti nastavljena s onima koje su predstavljale crnogorski brend – poput Plantaža – ili „guranjem u minus“ – poput Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Podsjeća se da je pretkvalifikacioni tender za 30-godišnju koncesiju Aerodroma Crne Gore raspisan u oktobru 2019. godine, s ciljem da privuče veliki međunarodni investitor koji bi ih modernizovao i uticao na rast broja turista.
„Međutim, postupak dodjele koncesije je stao, jer je jedan od kvalifikovanih ponuđača u međuvremenu kupio drugog kvalifikovanog ponuđača, čime je prekršio pravila tendera za koncesiju zbog preklapanja vlasništva“, precizira se u izvještaju.
Luka Bar prodala je u novembru 2019. godine hotel kako bi finansirala nabavku nove opreme za terminale. Nakon reorganizacije koja je napravljena u HTP Budvanska rivijera, u toku su pripreme za njenu privatizaciju. Navode da je „Vlada kao svoj prioritet istakla reforme energetskog sektora kako bi se poboljšala njegova kompetitivnost i integrisanost u regionalno tržište“. Preciziraju da je decembru 2019. godine Vlada je ponovo nacionalizovala EPCG obezbjeđivanjem 88,6 odsto akcija, dok sama kompanija ima učešće u vlasništvu od oko deset odsto.
Izvor: Dnevne
