U toku je prvobitna akumulacija kontrole ponašanja

Dodajte komentar

Autor: Jevgenij Černišov

U svetu je u toku proces prvobitne akumulacije nematerijalnog karaktera, koji stvara osnovu za novi društveni sistem, koristeći mogućnosti digitalnih tehnologija. O konturama ovog sistema i njegovom teorijskom razumevanju govorio je za „Dan TV“ istoričar i mislilac Andrej Fursov, predstavljajući knjigu Šošane Zubof (Shoshana Zuboff) Epoha nadzornog kapitalizma (The Age of Surveillance Sapitalism). Upoznaćemo čitaoce sa najvažnijim delovima njegovog izlaganja.

Zubof piše da nadzorni kapitalizam nije kontrola nad sredstvima za proizvodnju, već nad sredstvima za modifikaciju potrošnje. To jest, glavni faktor koji se otuđuje jeste – ponašanje, primećuje Fursov.

Čovek kao sirovina

„Ona piše da je Gugl izumeo nadzorni kapitalizam, kao što je početkom 20. veka kompanija Dženeral elektrik izumela menadžerski kapitalizam i masovnu proizvodnju. No, zajedno sa Guglom – tu su i Majkrosoft, Fejsbuk i tako dalje. Proizvodi nadzornog kapitalizma nisu produkti koji učestvuju u razmeni vrednosti, što je karakteristično za kapitalizam. Oni ne stvaraju konstruktivne odnose ‘proizvođač – potrošač’, već ‘pakuju’ naše ponašanje, navike i iskustvo tako da služe tuđim interesima. Čovek postaje sirovina.

Ovaj nadzorni kapitalizam zna sve o nama, a mi o njemu – praktično ništa. Ako je industrijski kapitalizam procvetao nauštrb prirode, onda se informacioni kapitalizam gradi na račun ljudske prirode. No, u tome je stvar – to više nije kapitalizam. Zato što je kapital – opredmećeni rad, koji se može uložiti (u proizvodnju ili neku drugu delatnost, prim. prev) i stvoriti novu vrednost. Ako je reč o kontroli društvenog ponašanja posredstvom vaših potreba, ili koliko puta kliknete mišem – i to se beleži – to već nije kapitalizam. Ovde je objekt prisvajanja sam čovek“ – kaže Fursov.

Ponekad novi sistem nazivaju – digitalni feudalizam. To je greška, ističe istoričar. U feudalizmu su otuđivali u odnosu na čoveka – spoljašnje faktore, pre svega vlast raspolaganja zemljom. IT korporacije otuđuju čovekovu vlast nad sobom, sopstvenim potrebama i izborom.

„Godine 2004. Guglov Dži-mejl počeo je da skenira ličnu prepisku da bi je iskoristio za ciljeve reklamiranja. Godine 2007. Fejsbuk je otpočeo projekat ‘Bikon’ kao novi način socijalnog širenja informacija. Zapravo, on je dozvolio oglašivačima na Fejsbuku da prate korisnike i otkriju šta kupuju, bez njihove dozvole. To jest, pojavio se novi oblik ekonomske vlasti, no za njom sledi i politička vlast. Zubof govori da se citizens pretvorio u netizens – žitelja mreže. A oni su lišeni prava na privatnost. Čim izađete na mrežu sa vašom privatnošću je završeno.“

„Veoma je interesantan termin – bihejvioralni višak vrednosti. To jest, ponašanje postaje taj višak vrednosti. Za razliku od industrijskih preduzeća Gugl prisvaja kao višak vrednosti čovekovo ponašanje. To jest, čovek se prisvaja u celini kao potrošačka individua. Njega oblažu paučinom potrošačkih informacija. Niko se nije dosetio da se ovde ne radi samo o novom obliku eksploatacije, već o novom vidu čovekovog otuđenja. Pri čemu je ono došlo u obliku veoma dobrog gedžeta. Subjekt je Gugl i kompleks platformi. Oni sakupljaju podatke o ponašanju ljudi. To jest, formira se čovek koji je već osposobljen za Gugl i zavisan od njega. To nije rezultat unutrašnjeg razvoja digitalnih tehnologija. Neposredno iz digitalnih tehnologija to ne nastaje. To je društveno-ekonomska konstrukcija. Tehnološko uređenje je posledica društvenog sistema, a ne obrnuto“ – izjavio je Andrej Iljič.

Analogija sa 16. vekom

Ako je masovna proizvodnja težila da stvori nove izvore potražnje onda Gugl i njemu slične korporacije izgrađuju biznis oko rastuće potražnje oglašivača.

„Čovek koji kuca na računaru i nešto naručuje misli da je potrošač. Ne! On je sirovina. O njemu se sakupljaju informacije. Realni potrošač Gugla je – oglašivač. A čovek je živa nafta. Otuda i atmosfera potpune tajnosti na Guglu“ – ističe Fursov.

„Dolazimo do važnog pojma – prvobitne akumulacije. U svoje vreme, nekapitalistička prvobitna akumulacija stvorila je osnovu kapitalizma, pošto svaki sistem nastaje na vansistemskim preduslovima. To što radi Gugl – i jeste prvobitna akumulacija, samo ne kapitala već nekapitalističkih aktiva za novo uređenje. Pri čemu je sve to nekako neprimetno najvećem broju ljudi. U 16. veku, kada je vršeno ograđivanje, bilo je očigledno: ljude su izgonili sa zemlje. Danas ljude isteruju iz njihove privatnosti koja omogućava slobodu izbora. Međutim, funkcioniše i materijalni proces – uništenje malog i srednjeg biznisa. Na taj način se raščišćava trg za novo uređenje. I u takvim strukturama, kao što je Gugl, dolazi do međusobnog prelivanja vlasti i svojine. Jer, ukoliko kontrolišete ponašanje ljudi to već nije svojina – to je vlast.

Dolazi do uspostavljanja korporativne kontrole nad određenim zonama u kojima nisu na snazi državni zakoni, već pravila date korporacije. To jest, takve strukture vrše institucionalizaciju slobode društva. U ovim strukturama postoji složen troklasni sistem akcionara, a na vrhu su – jedan-dva čoveka. Oni i donose sve odluke, to su ‘žreci’. Povezani su sa specijalnim službama, dubokom državom i bankama. Ono što Zubof zove nadzorni kapitalizam i duboka država – dve su forme u kojima sazreva principijelno novo postkapitalističko uređenje. IT korporacije konstruišu i pretenduju na društvene teritorije, po obimu bez presedana, koje još nisu obuhvaćene zakonom, na primer – sajber prostor. One su se i uputile tamo. Ovde imamo analogiju sa 16. vekom u istoriji kapitalizma. Severnoatlantski subjekt ga je stvarao u svojoj morskoj zoni, koja nije bila uređena (piraterija). I osvojili su tu teritoriju. Isto se dešava i sada.

Gospodari ovih procesa postaju ‘žreci informacija’. Oni odlučuju koja informacija se daje društvu, koja se krije, a koja odbacuje. Ispada da je to raspodela znanja. Postoji znanje za mase i tajno znanje. Digitalizacija se pojavljuje kao oruđe za lišavanje prava. Moć ovih struktura ima svoj izvor u logici akumulacije kontrole nad ponašanjem. To je principijelno nekapitalističko uređenje. Termin ‘eksesizam’ (access) odražava suštinu ovih struktura. One lišavaju ogroman deo stanovništva pristupa znanju. Recimo, Sber, koji je dobio velika prava u modifikaciji obrazovanja – to i jeste odsecanje ogromnog dela stanovništva od znanja i obrazovanja. I, veoma simbolično, ljudi iz Sber-a su doveli na forum u Sankt Peterburgu Danju Milohina (ruski modni tiktoker, bloger i reper, prim. prev). Ovo i jeste simbol ‘masovke’ (masovni skup, prim. prev) koja je potrebna platformama“ – rekao je Fursov.

srodstvopoizboru.wordpress.com

Izvor: Pcnen.com

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *