Da li je kriza s energentima nova globalna prijetnja?

Vlade od Pekinga do Delhija juče su pokušavale da popune zjapeću rupu u energetskom snabdijevanju, izazivajući trzavice na globalnim berzama i tržištima usljed strahova da će rast cijena energenata podstaći inflaciju i ugroziti ekonomski oporavak.

Cijena struje zabilježile su rekordni rast proteklih nedjelja, izazvan nestašicama u Aziji i Evropi, dok se očekuje da će energetska kriza u Kini trajati do kraja godine i podriti ekonomski rast u drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji i najvećem izvozniku.

Kina je juče preduzela najsmjeliji korak u reformi elektroenergetskog sektora koja traje decenijama, saopštivši da će dozvoliti termoelektranama da proslijede visoke troškove proizvodnje električne energije krajnjim korisnicima preko računa za struju.

Uticaj nedovoljnih zaliha struje i nestašice proizvodnih komponenti vidljiv je od Tokija do Londona, što doprinosi produbljivanju nelagode na globalnim tržištima i naglašava poteškoće u smanjenju zavisnosti svijeta od zagađujućih fosilnih goriva svega mjesec dana uoči globalnog samita o klimatskim promjenama.

Kratkoročni prinosi na obveznice američkog ministarstva finansija dostigli su rekordni nivo u zadnjih 18 mjeseci, dok su svjetske akcije pale treći dan zaredom, usljed strahova da visoke cijene energenata ugrožavaju ekonomski rast.

Prema jučerašnjim podacima, inflacija u Japanu je prošlog mjeseca dostigla rekordni nivo, dok su kupci u Britaniji smanjili potrošnju, a u Kini je za 20 odsto pala prodaja automobila.

Međunarodni monetarni fond smanjio je prognoze globalnog rasta za Sjedinjene Države i druge industrijske sile, navodeći kao razlog uporne poremećaje u lancu snabdijevanja i pritisak od rasta cijena.

Nove reforme u Kini uslijedile su nakon niza mjera uključujući i poziva rudnicima uglja da povećaju proizvodnju i prilagode se većoj potražnji struje kako bi suzbili rekordno visoke cijene uglja i olakšali nestašicu struje širom zemlje.

U potezu koji bi mogao dodatno povećati ionako visoke globalne cijene, Indija je zatražila od proizvođača struje da iz uvoza namire do deset odsto njihovih potreba za ugljem i upozorila države da će njihove zalihe struje biti smanjene ukoliko se utvrdi da prodaju struju na berzama kako bi zaradile na rastu cijena.

Indija je drugi po veličini proizvođač uglja na svijetu, i ima četvrte po veličini rezerve, ali usljed velikog porasta potražnje koji je nadmašio nivo od prije pandemije u ovoj trećoj po veličini azijskoj ekonomiji državne zalihe više nijesu dovoljne.

Indijsko ministarstvo za energetiku je dalo instrukcije energetskim kompanijama da pojačaju snabdijevanje za Delhi, gdje je upozoreno da prijeti energetska kriza.

Rojters ističe da su se juče stanovnici Bangalora, gdje se nalaze tehnološka operativna postrojenja stotina globalnih kompanija, uključujući Amazon i Infosis, suočili sa planiranim u snabdijevanju strujom u trajanju od 90 minuta. Kompanija za snabdijevanje strujom u Bangaloru je saopštila da grad ima dovoljno struje i da su razlog prekida bili radovi na mreži.

Cijena nafte je skočila na 84 dolara po barelu, što je rezultat povećane potražnje na globalnom nivou nakon pandemije kovida-19, kao i nestašica drugih energetskih izvora. Cijena uglja je na rekordno visokom nivou, dok je gas u Evropi četiri puta skuplji nego što je bio na početku 2021.

Organizacija država izvoznica nafte i drugih naftnih proizvođača na čelu sa Rusijom (OPEK+), povećala je mjesečnu proizvodnju kako bi ispunila povećanu potražnju i ukinula ograničenja uvedena tokom pandemije kada je trebalo održati cijene koje su padale zbog prezasićenosti tržišta i slabe potražnje.

Cijena Brent sirove nafte je ove godine skočila za više od 60 odsto zbog ograničenja koje je uveo OPEK+, kao i rekordnog rasta cijena gasa u Evropi, koje su u pojedinim državama podstakle prelaz na naftu.

Zbog rasta cijena nafte OPEK+ se našao pod pritiskom država potrošača, a iz Vašingtona je u ponedjeljak saopšteno da Bijela kuća ostaje pri pozivima državama proizvođačima nafte “da učine više” kako bi olakšale situaciju.

U Francuskoj, predsjednik Emanuel Makron je kazao da će njegova zemlja investirati milijardu eura u nuklearnu energiju do kraja ove decenije, što je svojevrstan pokazatelj kako evropska energetska kriza pojačava interesovanje za ovaj sporni izvor energije.

”Primarni cilj je da imamo inovativne nuklearne reaktore malih razmjera u Francuskoj do 2030. godine kao i unapređenje u upravljanju nuklearnim otpadom”, kazao je juče Makron najavljujući investicioni plan vrijedan 30 milijardi eura nazvan “Francuska 2030”.

Francuska oko 70 odsto struje dobija iz nuklearnih elektrana. Međutim, nakon katastrofalne eksplozije u nuklearnoj elektrani u Fukušimi u Japanu, i velikih prekoračenja troškova u novoj nuklearnoj elektrani u Flamanmvilu na sjeverozapadu Francuske, nacionalni ponos u vezi sa francuskim nuklearnim kapacitetima je splasnuo, piše “Fajnenšl tajms”.

List podsjeća da je na početku predsjedničkog mandata Makron kazao da namjerava da zatvori 14 nuklearnih reaktora i smanji nuklearni doprinos francuskom energetskom sistemu sa 75 na 30 odsto do 2035.

Jasno je da se raspoloženje sada promijenilo, a Makron je juče rekao da “veoma brzo” planira da investira u nuklearne projekte.

U Japanu, cijene struje su dostigle najviši nivo u zadnjih devet mjeseci kao posljedica globalnog rasta cijena nafte, tečnog prirodnog gasa i uglja.

Za Japan, koji iz uvoza namiruje veliku većinu energetskih potreba, skok cijena nafte, gasa i uglja podstiče rast inflacije, a veleprodajne cijene su na najvećem nivou u zadnjih 13 godina.

Rusija tvrdi da Gasprom koristi zalihe da bi stabilizovao tržište

Ruski energetski gigant Gasprom počeo je da koristi zalihe kako bi ubrizgao više gasa u mrežu i stabilizovao cijene, kazao je juče jedan ruski zvaničnik.

Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog šefa diplomatije, u intervjuu za BBC odbacio je sugestije da Rusija zadržava gas i drži ga dalje od evropskog tržišta.

”Mi se zalažemo za energetsku stabilnost Evrope, želimo da sarađujemo… Gasprom je počeo da upumpava svoje rezerve u cjevovode kako bi stabilizovao tržište”, kazao je Rjabkov za BBC.

Novinska agencije Interfaks je, pozivajući se na podatke Gasne infrastrukture Evrope, objavila da je Gasprom upumpao gas iz skladišta u Hajdahu u Austriji 7. oktobra nakon što su cijene gasa rekordno skočile.

”Radimo ciljano, tiho i trezveno u cilju stabilizacije. Nama nije u interesu da dodatno pogoršavamo krizu”, kazao je Rjabkov.

Grupa evropskih poslanika zatražila je od Evropske komisije da istraži ulogu Gasproma u rastu cijena, sumnjičeći Rusiju da manipuliše tržištem i pokušava da “izvrši pritisak” na Evropu da bi što prije bio pušten u pogon gasovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke.

Gasprom i Kremlj odbacuju ove optužbe.

”Nama više odgovara medveđe tržište (tržište na kojem su cijene u padu). Rusiji sada odgovara medvjed, a ne bik (bikovo tržište – koje je obilježeno rastom cijena)”, kazao je Rjabkov.

Cijena nafte je skočila na 84 dolara po barelu, što je rezultat povećane potražnje na globalnom nivou nakon pandemije kovida-19, kao i nestašica drugih energetskih izvora. Cijena uglja je na rekordno visokom nivou, dok je gas u Evropi četiri puta skuplji nego što je bio na početku 2021.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Šinavatra bi da proda Svetog Nikolu

Kompanija “Global TS Montenegro” Taksina Šinavatre, naturalizovanog Crnogorca i bivšeg tajlandskog premijera, pokušava da proda jugoistočni …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *