Da li će Amerika moći da otplaćuje dugove?

Kina ima američkih obveznica u vrijednosti većoj od bilion dolara. Ako počne da ih se rešava, to bi omogućilo zvaničnom Pekingu da skine dolar s pozicije najpoželjnije svetske valute.

Napet je bio kraj prošle nedjelje američkom predsjedniku Džou Bajdenu. Ne samo da je postojala mogućnost da neće moći da ostvari svoj ambiciozni plan obnove infrastrukture vrijedan dva biliona dolara, već je zbog ogromnog duga postojala mogućnost da Sjedinjene Države uđu u tzv. Default, piše Večernji list. Odnosno u situaciju u kojoj više neće moći da otplaćuju svoje dugove.

U poslednjem trnutku u petak je izglasano povećanje dopuštenog limita zaduživanja države, što će omogućiti da SAD plaćaju svoje obveze još do decembra. Da se to nije dogodilo, vjerovatno bi nastupio tzv. default.

“Bila bi katastrofa da se dovedemo u situaciju da nemamo više novca za podmirivanje vlastitih obaveza“, rekla je Dženet Jelen, američka ministarka finansija.

Njeno ministarstvo sada koristi vanredne mjere kako bi plaćalo svoje račune nakon što je krajem jula dostignut limit zaduženja. Te mjere omogućavaju saveznim službama da zadržavaju i pribavljaju novac u određenom iznosu a da ne izdaju nove obveznice. Takve mjere ipak ne mogu biti dugoročne. Nikada u istoriji Sjedinjene Države nisu izgubile sposobnost podmirivanja vlastitih obaveza. Da se to dogodi, američki mediji mahom navode da bi nastupio skok kamata, a kasnile bi penzije i socijalna pomoć za 50 miliona Amerikanaca koji od tih prihoda žive. Isto bi se u tom slučaju moglo dogoditi i s američkom vojskom. A onda je tu nešto što je dugoročno potencijalno i puno gore, a to je spoljni uticaj. Naime, savezničke nacije poput Japana s krajem jula držale su američke HOV u iznosu od 1,32 biliona dolara, ali tu je i Kina koja ih ima u vrijednosti od 1,07 biliona dolara. Da Kina počne da se rješava tih obveznica, to bi oslabilo potražnju za dolarom i otvorilo mogućnost da Kina konačno ukloni dolar s mjesta najpoželjnije svjetske valute, jedno je od mišljenja koje se može čuti i pročitati u američkim medijima.

“Na naše se obveznice dugo gledalo kao na najsigurnije na planeti. Dijelom je i to zaslužno za status koji dolar ima. Dovesti to u pitanje nemogućnošću plaćanja obaveza doista bi moglo imati katastrofalan učinak“, rekla je Jelenova. No, šteta je već napravljena upravo situacijom na Kapitol Hilu gdje demokrate i republikanci ne mogu da se dogovore oko povećanja limita za zaduživanje, uz republikanske prijetnje da će koristiti sva sredstva da se to ne dogodi.

Ugled Amerike nakon katastrofe u Afganistanu, skandala s prodajom podmornica Australiji i ovog najsvježijeg raspravljanja već je ozbiljno poljuljan. Limit je postavljen prvi put tokom Prvog svjetskog rata, kada je tadašnji predsjednik Vudro Vilson zatražio od Kongresa da dopusti povećano zaduženje zbog finansiranja ratnih napora. Od tada je to tema u Kongresu koja je dosad kulminirala tri puta u ovoj deceniji. Kao i sada, i u tim instancama čekalo se na rješenje do poslednjeg trenutka. Mogućnost da ne omoguće novo zaduženje od pola biliona dolara na dopuštenih 28,5 biliona republikanci su iskoristili u dnevnopolitičke svrhe. Očito je da ne bi dopustili da SAD uđe u “default”, ali su i jasno istakli da ne vide zbog čega bi demokratama i Bajdenu olakšavali posao. Mala je utjeha što demokrate ni jednom nisu odbili povećanje za mandata Donalda Trampa.

Troškovi savezne države su poveliki. Vašington post je napravio projekciju njene cijene sedmicu za sedmicom tokom mjesec dana ako 18. oktobra nastupi tzv. default. Za plate zaposlenih savezne administracije potrebno je 1,7 milijardi dolara, za radnike u zdravstvu 1,5, za socijalno i povrat poreza 20 milijardi, za troškove javno dostupnog zdravstva pet milijardi, nabrojio je taj medij.

I to samo u prvoj nedjelji. A slede kamate te drugi troškovi raspoređeni po datumima u svakoj nedelji svakog meseca u godini. Milijarde i milijarde. Svojim prihodima država može da namiri oko 60 posto svojih troškova u prvoj nedjelji eventualnog “defaulta”. Posljedice takvog događaja bile bi takve da bi uticale na generacije Amerikanaca, smatraju analitičari Moodyja.

“Amerikanci bi ‘default’ plaćali generacijama jer bi globalni ulagači s pravom vjerovali da su finansije savezne vlade politizovane te da možda dođe vreme kada oni neće dobiti ono što im se duguje na vrijeme”, navode u agenciji.

Logičan slijed događaja bio bi da agencije smanje američki kreditni rejting, da kamate naglo porastu, a padne vrijednost dolara. I takva situacija ne bi stvorila samo ekonomski nego i sigurnosni problem jer SAD više ne bi mogle uvoditi ekonomske sankcije.

“Default bi u opasnost doveo međunarodni ugled SAD kao pouzdanog i vjerodostojnog privrednog i odbrambenog partnera“, rekao je Lojd Ostin, američki ministar obrane.

U tom smislu je srećna okolnost što niko u svijetu kao da se ne brine previše zbog takve situacije. Kina i sama ima problema s dugom zbog situacije s nekretninskim divom Evergrandeom, Japan je u procesu formiranja nove vlade.

(B92.net)

Check Also

Indijska ekonomija će do 2030. godine vrijedjeti 10 biliona dolara

Indijska ekonomija konstantno bilježi brz rast, toliko brz da bi u naredne dvije-tri godine mogla …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *