Mogu li Facebook i Instagram da sruše nečiji biznis i koje su alternative?

Društvene mreže Facebook i Instagram i aplikacija za dopisivanje WhatsApp, koje su u ponedjeljak zabilježile rekordni kvar u svojoj istoriji kada nakon pada nisu radile punih sedam sati, izazvale su zabrinutost svih onih koji ove digitalne alate koriste u poslovne svrhe. Internet prodaja, komunikacija sa kolegama i poslovnim partnerima, marketing kampanje na društvenim mrežama, sve je stalo, pa je bilo dovoljno vremena da se razmisli o mogućim alternativama.

Zbog gotovo paničnih reakcija korisnika na „samo nekoliko sati zastoja u radu“ valja postaviti pitanje – da li sa padom društvenih mreža „padaju“ i mnogi poslovi koji u njima vide glavnog saveznika?

Specijalista za e-commerce poslovanje Ivan Tanasković na pitanje da li smo zavisni od društvenih mreža odgovara podatkom da je u Srbiji više od četiri miliona njihovih korisnika.

“Sudeći po izveštaju We Are Social & Hootsuite, reklo bi se da se broj korisnika društvenih mreža značajno uvećava. Naime, prema navedenom izvještaju trenutno imamo 4,6 miliona ljudi u Srbiji koji aktivno koriste društvene mreže, uz podatak da je to skok za od 8,1 odsto u poređenju sa prošlom godinom. Društvene mreže su nam pružile mogućnost da se spojimo sa porodicom i prijateljima širom svijeta, ali “po određenoj cijeni”? Cijena su vaši lični podaci. Bilo da su to demografski podaci ili navike, to je ono čime se “trguje”. Upravo ove podatke društvene mreže nude oglašivačima, kako bi na najbolji način i što preciznije targetirali svoje potencijalne kupce njima srodnom ponudom. Tako da nemojte da se čudite kako “oni znaju šta volite”, indirektno ili direktno ste im upravo vi dali taj podatak”, rekao je on, dodajući da bi, u slučaju nestanka društvenih mreža, svi sektori privrede bili pogođeni zbog čega se ne treba oslanjati samo na njih.

On ističe da bi, bez obzira na delatnost, bili ugroženi svi biznisi koji se potpuno ili u većoj mjeri oslanjaju na društvene mreže.

„Na kraju, svi se bave prodajom. Bilo da je to sportska oprema, tehnika, edukacija ili igrice, ukoliko se oslanjate jedino na društvene mreže vaš biznis može da bude u problemu, s obzirom na to da njegov opstanak u potpunosti zavisi od društene mreže koju ste izabrali. Nedavno dešavanje i pad društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i WhatsApp-a, pravi je dokaz da ukoliko društvene mreže koristite u poslovne svrhe, ne treba da bazirate cjelokupan biznis prema njima”, istakao je Tanasković, dodajući da su društvene mreže u Srbiji značajne za gotovo sve sektore privrede.

Danas su značajne za sve: od prodaje, preko brendinga, do regrutacije novih kadrova, tvrdi Tanasković. Prema njegovim riječima, društvene mreže su danas jednostavno podrazumijevan dio poslovanja i uspješno su „ušle“ u svaki sektor kompanije.

„Postoji jedan izuzetak od navedenih scenarija, a to je delatnost gejminga. Iako su sada već u velikoj mjeri nezavisne od društvenih mreža, postoji set igrica koji i dalje zavise od istih, drugim rečima takve igrice i dalje rade samo na društvenim mrežama. Ne zaboravite da se na svakoj društvenoj mreži (Facebook, Instagram, TikTok, Twitter…) obavezujete da poštujete poseban set pravila – koja nisu vaša pravila”, objašnjava Tanasković.

Držite konce u svojim rukama

Prema njegovom mišljenju, nije pametno opredijeliti se samo za društvene mreže prilikom obavljanja posla.

„Ovaj problem ističem već nekoliko godina, a po svemu sudeći će još neko vrijeme biti aktuelna tema. Društvene mreže je potrebno zamijeniti svojim sajtom ili aplikacijom. To treba da urade svi, ne samo zbog ovih situacija, već zbog unaprjeđenja svog poslovanja. Kreirajte svoj sajt ili online prodavnicu i sav saobraćaj (plaćeni i organski) preusmjerite na nju. Na ovaj način vi držite sve konce u svojim rukama. A zatim možete da analizirate odakle dobijate naviše posjeta i prodaja, šta potencijalni kupci najviše gledaju – a ne kupuju, šta se pretražuje na vašem sajtu, gdje se ulaganje isplati – a gde ipak ne. I još mnogo toga. Prodaja preko društvenih mreža treba da bude, ali i ostane, odličan dodatak vašim kanalima prodaje, ali se potrudite da ne zavisite od njega“, zaključuje Tanasković.

Ivana Ćirković, koja se bavi digitalnim marketingom upravo preko ovih društvenih mreža, kaže za Biznis.rs da bi njihov pad imao uticaj na njeno poslovanje, ali ne u takvoj mjeri da je jedini izlaz iz čitave situacije – prestanak poslovanja.

„Neminovno je da bi nestanak Facebooka i Instagrama uticao na dalji razvoj i rad mog biznisa. Ne nužno u nekoj većoj mjeri, jer su društvene mreže jedan dio sveukupnog internet marketinga (a i pomenute nisu jedine popularne), ali svakako bi se osjetila promjena“, smatra Ćirković.

Budući da su društvene mreže stvorile na desetine novih poslova koji pre njih nisu postojali, Ivana smatra da bi njihov nestanak predstavljao udar za privredu u cjelini i da bi doveo do novog rasta nezaposlenosti.

“Kad je ijreč o privredi, znajući da je Facebook poput moderne pijace, a Instagram poput najpopularnijeg kluba – definitivno bi njihov nestanak izazvao znatna pomjeranja i prilagođavanja na tržištu. S druge strane, društvene mreže su direktno stvorile na desetine novih poslova o kojima nismo mogli ni da sanjamo, čitave kreativne industrije, te bi njihov nestanak itekako pogodio privredu i doveo do znatnih gubitaka”, ističe Ćirković.

Mali biznis najugroženiji

Kako to obično biva u igri krupnih igrača, najviše gube oni najslabiji, pa Ćirković ističe da bi u slučaju nestanka društvenih mreža najgore prošli mali biznisi, zbog čega naglašava da one nikako ne bi trebalo da budu jedini kanal koji koriste mali biznisi.

“Najviše bi bili pogođeni oni koji se bave direktnom prodajom, a to su najčešće mali biznisi. Činjenica je da su preduzetnici i male firme sveprisutni na mrežama i prodaju pomoću njih. Da, društvene mreže su itekako korisne i za tu svrhu, ali ne bi trebalo da su i jedini kanal za promociju i prodaju, upravo zbog razloga koji smo imali prilike da doživimo prije dva dana”, ističe Ivana Ćirković dodajući da bi, kada je riječ o Srbiji, takođe najgore prošli mali biznisi.

Kako u razgovoru za Biznis.rs kaže prof. dr Božidar Radenković sa Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu, pad društvenih mreža nije nastao kao puka slučajnost, već se radi o jednoj široj slici isprepletanoj politizovanim konkurentskim interesima.

“Pad dijela društvenih mreža je očekivan, ali je neočekivano kratko trajao. Objašnjenja da je to zbog lošeg rutiranja ni djeca u obdaništu nisu spremna da prihvate. Društvene mreže su visoko politizovane. Biznis je prigrabio veći dio globalnog političkog uticaja, koji je veći i od uticaja političkih stranaka i oficijelnih državnih administracija. Na djelu je oštra i beskompromisna politička borba suprostavljenih poslovnih alijansi,” ističe u razgovoru za portal profesor Radenković, dodajući da pomenuti pad društvenih mreža predstavlja oblik terorizma koji, kako je naveo, može dostići drastičnije razmjere u budućnosti.

On dodaje da se u prethodnim pravim ratovima najviše trgovalo i špekulisalo i ocjenjuje da će i u ovom novom ratu, sada na društvenim mrežama, a sjutra i u digitalnoj trgovini i bankarstvu, ceh platiti obični građani.

Check Also

Most Verige bi ugrozio status Kotora

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *