Hrvatski građani ne vole dionice pa im bogatstvo sporije raste

Finansijska imovina hrvatskih domaćinstava prošle je godine porasla, ali manje od svjetskog prosjeka, što se pripisuje slabijiim rezultatima domaćeg tržišta kapitala i nepopularnosti dionica među hrvatskim građanima, stoji u godišnjem izvještaju Allianza o globalnom bogatstvu.

Izvještaj analizira imovinu i dugove domaćinstava u gotovo 60 zemalja. Prema Allianzovim podacima, bruto finansijska imovina hrvatskih domaćinstava porasla je tijekom 2020. godine za 5,3 posto dostigavši 71 milijardu eura, a glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovinu sve finansijske imovine.

Šesti najbogatiji u regiji

Drugi veliki pokretač rasta bila su sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova, koja su porasla za 8,3 posto, djelimično zahvaljujući kamatnim stopama u padu. Vrijednosnice su pak opale za 3,4 posto, što po Allianzovim navodima odražava loš učinak hrvatske berze i činjenicu da hrvatski štediše – u poređenju s većinom susjednih zemalja – izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala. Neto finansijska imovina hrvatskih domaćinstava porasla je za 6,3 posto, a sa iznosom po stanovniku od 12.510 eura Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto. Tako je Hrvatska šesta najbogatija zemlja u regionu, zauzevši mjesto ispod Slovenije (25), Češke (26), Estonije (27), Mađarske (30) i Litve (31), ali prilično iznad Bugarske (35), Poljske (37), Slovačke (38) i Rumunije (40).

Kako stoji u izvještaju, ključ brzog rasta imovine leži u strukturi portfelja. Na primjer, Amerikanci 55 posto svoje imovine drže u hartijama od vrijednosti, prvenstveno dionicama, pa su i više profitirali od skoka berzi posljednjih godina. Tako je u posljednjih pet godina rast cijena dionica bio zaslužan za 70 posto ukupnog povećanja vrijednosti finansijske imovine u SAD-u. S druge strane, u zapadnoj Evropi manje od 28 posto imovine uloženo je u dionice.

Dva nova rekorda

Na globalnom nivou finansijska imovina lani je povećana za 9,7 posto i prvi je puta dosegnula 200 biliona eura. Ušteđevina je bila glavni pokretač povećanja bogatstva domaćinstava u svijetu, jer se, kao se navodi, u uslovima epidemioloških zatvaranja koja su drastično smanjila ličnu potrošnju pojavio globalni fenomen “prisilne štednje” te je ušteđevina skočila na rekordnih 5,2 biliona eura. Zbog “prisilne štednje” bankovni depoziti prvi su puta u istoriji rasli po dvocifrenoj stopi, od 11,9 posto. Raniji rekord od 8 posto zabilježen je 2008. tokom prethodne finansijske krize.

Prošla godina donijela je i rijetko viđeni raskorak između ekonomskog rasta i bogatstva domaćinstava. Naime, globalna finansijska imovina rasla je 11,6 procenata više od svjetskog ekonomskog rasta. Samo 2008., tokom vrhunca tadašnje ekonomske krize, zabilježena je slična razlika od 12 postotnih bodova, ali u suprotnom smjeru. Tada je finansijska imovina snažno pala, ali je globalni BDP i dalje bio u plusu. Stoga je finansijska imovina lani postavila još jedan istorijski rezultat – prešla je vrijednost od 300 posto globalnog BDP-a. Allianz očekuje nastavak trenda povećanja ušteđevine.

Izvor: Poslovni.hr

Check Also

Most Verige bi ugrozio status Kotora

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *