Cijene goriva posljednjih mjeseci su u stalnom porastu, a od utorka je cena dizela u Hrvatskoj najviša do sada i probila je granicu od 11 kuna (1,46 eura), što je poskupljenje od čak 28 lipa po litru. Malo manje poskupio je najprodavaniji Eurosuper i on je sada 11,09 kuna (1,48 eura). Najnovija poskupljenja naftnih derivata posljedica su rasta cijene sirove nafte, koja je samo u posljednjih mjesec dana skočila za 15 odsto.
Oporavak svjetske ekonomije u 2021. godini, rast potrošnje energije, kao i slabija proizvodnja nafte, samo su neki od razloga zbog kojih cijene derivata odlaze u nebo. Takođe, derivati su skuplji sada nego kada je cijena nafte iznosila znatno više od 100 dolara po barelu.
„Činjenica je da, kad nafta poskupi – derivati rastu, a kad nafta pojeftini – derivati ne padaju u istoj mjeri kao dok rastu. Ali, to je trgovačka logika i protiv toga se ne može puno“, objasnio je za HRT Vijesti energetski stručnjak Davor Štern.
Država profitira od rasta cijene energenata, jer vozači plaćaju viši PDV. S druge strane, trošarine su fiksne i tu je potencijalni prostor za smanjenje cijene goriva.
„Tako da je vlada budna, prati tu situaciju i ako bude neke potrebe, djelovaćemo“, izjavio je predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković.
Kako piše HRT Vijesti, i Hrvatskoj je gorivo skupo, ima više maloprodajne cijene čak i od država sa znatno višim standardom, poput Luksemburga, Austrije i Španije, ali bar snabdijevanje nije problem, kao što je to slučaj u Velikoj Britaniji, gdje vozači već nedeljama muku muče gdje da kupe gorivo.
„Ovako više ne može. Ovo je smiješno. Došli smo u situaciju da moramo ozbiljno da razmišljamo kada i na kojoj benzinskoj pumpi da kupimo gorivo, što je vrlo teško ako imate posao“, smatra jedan vozač iz Velike Britanije.
Nije lako ni zaposlenima koji ga prodaju.
„Sve je mirno zato što nemamo gorivo za prodaju, a to je vrlo loše. U subotu nam je vojska dopremila gorivo, ali smo u kratkom roku ostali i bez benzina i bez dizela“, istakao je radnik jedne benzinske pumpe u Velikoj Britaniji, Dejvid Čerman (David Charman).
Stručnjaci smatraju da ulaganja naftnih kompanija u istraživanje i proizvodnju neće rasti ni u budućnosti, jer su mnoge države usmerene prema čistijim, obnovljivim izvorima energije.
„Bojim se da će u budućnosti u ovom tranzitnom periodu između potpuno zelene energetike i ove koja još nije zelena biti još dosta kriznih situacija“, predviđa Štern, što znači da bi vrijeme jeftinijih naftnih derivata moglo da bude prošlost.
