Skriveni dugovi za „Pojas i put“ 385 milijardi dolara

Ogromnih 385 milijardi dolara duga prema Kini, koji su nagomilale zemlje uključene u inicijativu „Pojas i put“, ostalo je skriveno od Svjetske banke i MMF-a, objavila je američka istraživačka laboratorija AidData. U izvještaju se takođe navodi da se veliki dio kineskog razvojnog finansiranja u Pakistanu sastoji od skupih kredita sa 3,76 odsto kamate godišnje.

AidData navodi da je Peking učinio svoja inostrana finansijska sredstva netransparentnim. Kina, kako se tvrdi, sistematski prijavljuje dug prema modelu Svjetske banke pozajmljujući novac privatnim kompanijama u zemljama sa nižim srednjim prihodom, koristeći kanale posebne namjene, umjesto državne institucije, prenosi Nikkei.

Ovo otežava dužnicima i multilateralnim zajmodavcima da procene troškove i koristi od učešća u inicijativi „Pojas i put“. Takođe, povećava mogućnost da dužnici upadnu u zamke duga uz samo jedan način da se izvuku – prodajući Kini geopolitički važnu imovinu.

U izvještaju se dalje navodi da zbog potrošnje Kine na dug po inicijativi „Pojas i put“ 42 zemlje sada imaju nivoe izloženosti javnog duga prema Kini veće od 10 odsto BDP-a. Na primer, željeznički projekat Kina-Laos, koji finansira kineska Exim banka, vredan 5,9 milijardi dolara, jednak je trećini BDP Laosa, a finansira se isključivo skrivenim dugom.

U istraživanju AidData ispitano je više od 13.000 projekata inicijative „Pojas i put“ vrednih više od 843 milijarde dolara u 165 zemalja u periodu od 2000. do 2017. godine. Utvrđeno je da se kinesko pozajmljivanje inostranim zemljama drastično promenilo od doba prije inicijative „Pojas i put“, prenosi Guardian. Gotovo 70 odsto zajmova sada ide državnim kompanijama i bankama, projektima zajedničkih ulaganja, privatnim institucijama i u posebne namjene.

To je dovelo do velikog prijavljivanja obaveza otplate na procijenjenih 385 milijardi dolara, jer primarni zajmoprimci više nisu institucije centralne vlade sa strožim zahtevima za izvještavanje. Ovi dugovi se uglavnom ne pojavljuju u državnim bilansima, ali većina njih ima koristi od eksplicitnih i implicitnih oblika zaštite odgovornosti vlade domaćina, čime je zamagljena razlika između privatnog i javnog duga.

„Procjenjujemo da vlade u proseku podnose izvještaje Kini o svojim stvarnim i potencijalnim obavezama otplate u iznosu koji je ekvivalentan 5,8 odsto svog BDP-a, na bazi procena nedovoljnog prijavljivanja (zajmova) za 165 zemalja“, navode autori izvještaja. Oni ističu da su Svjetska banka i MMF svjesni ovog problema, a da ga je izvještaj samo kvantifikovao.

U izvještaju se navodi da je oduzimanje imovine umesto otplate bilo dozvoljeno samo u direktnim državnim zajmovima, dok su sve češći aranžmani sklopljeni preko poluprivatnih mehanizama doveli do otplate iz prihoda finansiranih projekata. To je povećalo rizik kineskih zajmodavaca, ali to je bilo neophodno, jer su mnoge zemlje već bile opterećene dugom i nisu zvanično u mogućnosti da preuzmu više kredita, prenosi portal Biznis.rs.

Peking je obezbijedio svoje kredite u zemljama bogatim resursima, pa su tako 125 milijardi dolara kredita Rusiji i 80 milijardi dolara Venecueli obezbijeđeni prihodima od prodaje nafte i gasa. Neizvjesna situacija sa izvršenjem otplate dugova je u zemljama u kojima je bilo građanskih nemira ili lošeg upravljanja.

Check Also

Ambasador Ruske Federacije posjetio Asocijaciju menadžera Crne Gore

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *