Portal američkog poslovnog televizijskog kanala CNBC izdvojio je pet podataka o tome koliko je kancelarka Angela Merkel (CDU) promijenila njemačku ekonomiju nabolje. Ukazali su i na ono što je bilo loše u njenom radu.
Napomenuli su da je ova država 90-ih godina i početkom ovog vijeka bila poznata kao “bolesnik Evrope”. Sada je jedna od najuspješnijih ekonomija Starog kontinenta.
Zasluge za to pripadaju Merkel, koja je bila kancelarka posljednjih 16 godina. U godini prije početka pandemije koronavirusa – 2019. četvrtina ili 24,7 posto od ukupnog BDP-a Evropske unije generisala je Njemačka, podaci su Eurostata.
Prema pisanju CNBC-a, pet podataka ne govori samo o ekonomskoj uspješnosti, već i o propuštenim prilikama i greškama.
BDP
Njemačka izvozno orijentisana ekonomija, dominantno zasnovana na proizvodnji, je rasla tokom kancelarskog rada Merkel. Ova zemlja je ekonomski nadmašila Veliku Britaniju i Francusku.
Dvije godine prije nego što će Merkel biti izabrana za čelnicu vlade 2005., Njemačka je bila u recesiji. U godini kada je postala kancelarka BDP je iznosio 2,3 biliona eura, zvanični su podaci nadležnih u ovoj državi. Prošle godine BDP je iznosio 3,3 biliona eura.
Nezaposlenost
Tokom vladavine Merkel smanjila se i stopa nezaposlenosti – 2005. bila je 11,1 posto, dok je prošle godine bila 3,8 posto, podaci su Svjetske banke (WB).
Njemačka ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u EU. Ova stopa je niža samo u Holandiji. U julu ove godine stopa nezaposlenosti bila je 3,6 posto, a među mlađima od 25 godina bila je iznad 7,5 posto, podaci su Eurostata.
Analitičari banke Goldman Sachs smatraju da je Merkel, kako su rekli, imala veliki uspjeh u smanjivanju broja nezaposlenih. Međutim, pretpostavlja se da je to posljedica strukturnih reformi njenog prethodnika socijaldemokrate Gerharda Schroedera. Ocijenili su da je nakon toga uslijedila stagnacija u iznosu plata.
Primijetili su da je vlast Merkel imala “zdrave javne finansije”. Podsjetili su da je ustavno odredila maksimalan iznos javnog duga i da je odgovarajuće reagovala u kriznom vremenu štiteći tržište rada programom “Kurzarbeit” u periodu od početka recesije 2008. do 2020.
“Kurzarbeit” podrazumijeva to da poslodavci skrate radno vrijeme, umjesto da otpuštaju radnike tokom krize, kakva je ona izazvana pandemijom koronavirusa.
Imigracije
Ono po čemu se Njemačka znatno razlikovala od najvećih evropskih konkurenata – Velike Britanije i Francuske jeste odnos prema izbjeglicama i migrantima. Veliki je broj onih koji su pohvalili migracijsku politiku Merkel, ali postoje i oni koji smatraju da je ona kontroverzna.
Na vrhuncu migrantske krize u Evropi 2014. i 2015. došle su stotine hiljada migranata i izbjeglica, a među njima je bio i veliki broj Sirijaca. U EU je raspravljano o tome kako pravedno rasporediti tražitelje azila među državama. Istočnoevropske države odbijale su prihvatiti izbjeglice i migrante te su zatvorile granice.
Merkel je odlučila uraditi suprotno – otvorila je njemačke granice i 2015. dopustila skoro milion izbjeglica i migranata da dođu u ovu državu. Smatra se da je ovakva odluka podstakla popularnost krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD). No, na ovogodišnjim parlamentarnim izborima AfD je dobio manji broj glasova u odnosu na prethodne izbore.
Prihodi
Kancelarka Merkel je zaslužna i za to što su porasli prihodi domaćinstava. Kada je postala kancelarka, prosječni prihodi njemačkih domaćinstava nisu se znatno razlikovali od onih u Velikoj Britaniji i Francuskoj. U međuvremenu, oni u Njemačkoj su znatno porasli.
Prije dvije godine, tj. u godini prije početka pandemije koronavirusa, prihod po stanovniku iznosio je 30.142 eura, dok je u Velikoj Britaniji bio 25.155 eura, a u Francuskoj 26.158 eura, podaci su Eurostata.
Ali, i u Njemačkoj je sve izraženiji jaz između bogatih i siromašnih. I dalje postoji razlika u bogatstvu istočnog i zapadnog dijela države, a što je posljedica razjedinjenosti zemlje do početka 90-ih.
U Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD) su naveli da su se razlike u bogatstvu njemačkih regiona povećavale u posljednjih 18 godina. To se prije svega odnosi na BDP po stnaovniku – primjera radi, on je u Hamburgu dva puta veći nego li u susjednoj saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern.
Javne investicije
Merkel se najviše spočitava da nije dovoljno ulagala u javna dobra i infrastrukturu. Ističe se da je to posljedica strogog pridržavanja pravila da budžet mora biti uravnotežen, odnosno pravila “crna nula” (schwarze Null) koji podrazumijeva, kako piše CNBC, opsesivno ubiranje novca.
Njemačka se kritikuje da je nedovoljnim javnim investicijama izazvala pad potražnje, a da je to za posljedicu imalo neravnotežu u eurozoni. Shodno prethodno navedenom, očekuje se da će nova vlast morati više ulagati u javnu infrastrukturu, piše CNBC.
Podsjećamo, Socijaldemokratska partija (SPD) je pobjednica na u nedjelju održanim parlamentarnim izborima. Drugoplasirani je konzervativni blok Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CDU), trećeplasirana je stranka Zelenih, a na četvrtom mjestu je liberalna Stranka slobodnih demokrata (FDP).
Pretpostavlja se da će SPD uspjeti formirati koaliciju sa Zelenima i FDP-om te da će time Olaf Scholz biti novi kancelar Njemačke.
Izvor: Klix.ba
