Ko ne dokaže bogatstvo, država će ga oduzimati

Oni za koje se sumnja da su se nezakonito bogatili moraće sami da dokažu porijeklo imovine, ili će ona, u suprotnom, odlukom suda postati državno vlasništvo.

To je predviđeno jednim od rješenja nacrta zakona o porijeklu imovine koji će, kako je “Vijestima” saopšteno iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, biti spreman do sredine oktobra.

”Vijesti” nezvanično saznaju da je Savjet Evrope glavni partner u izradi zakona, a da pomoć pružaju i eksperti Velike Britanije, Italije i Njemačke, koji će nakon uvida u dokument dati ocjene.

Uprkos obećanju nove vlasti da će joj usvajanje zakona o porijeklu imovine biti jedan od prioriteta, to se nije desilo ni više od godinu nakon izbora.

Vladajuće partije su i prije izborne pobjede pozivale na ispitivanje porijekla novca kojim su funkcioneri bivšeg režima i članovi njihovih porodica trgovali nekretnine, skupe satove, garderobu… čija je vrijednost nerijetko premašivala iznose njihovih zvaničnih primanja. Upozoravano je i iz civilnog sektora na nesklad “životnog stila” i prihoda, ali državne institucije nisu ništa radile tim povodom.

Pokret za promjene (PzP) predao je Skupštini Crne Gore krajem prošle godine Predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine. Nacrt sličnog akta pripremila je i URA, ali ga nije uputila parlamentu.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) insistirala je na kriminalizovanju nezakonitog bogaćenja, ali to nikada nije došlo na dnevni red Vlade ili parlamenta.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić, kazao je “Vijestima” da će budući zakon uvesti nekoliko novina u crnogorski pravni sistem.

”Suštinski, pojavljuju se tri vrste novih zakonskih rješenja – građansko oduzimanje nezakonite imovinske koristi, prelazak tereta dokazivanja na lice za koje postoji osnov sumnje da je imovinu steklo nezakonito i to da ishod oduzimanja imovine neće zavisiti od ishoda eventualnog krivičnog postupka koji bi mogao da se vodi protiv lica za koje postoji sumnja da je imovinu steklo nezakonito”, ističe on.

To bi, prema riječima Marića, značilo da bi se – ako postoji sumnja da je neko lice krivičnim djelom steklo nezakonitu imovinu – pokretao postupak koji bi za posljedicu imao otpočinjanje i krivičnog i parničnog procesa.

Kako je “Vijestima” nezvanično objašnjeno iz Vlade, postupak zbog sumnje da neko ima nezakonitu imovinu može da pokrene bilo koja institucija koja se bori protiv korupcije – Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), policija, tužilaštvo… Državu bi u sporu na sudu trebalo da zastupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.

”Vođenje građanskog (parničnog) postupka i njegov ishod ne bi zavisili od ishoda krivičnog postupka. Tu imamo ključni momenat – teret dokazivanja na licu za koje postoji osnov sumnje da je steklo nezakonitu imovinsku korist. U slučaju da to lice ne može da dokaže zakonito porijeklo imovine, ista prelazi u svojinu države, po odluci suda”, objašnjava Marić.

Građansko oduzimanje imovine, koje su bivšem Ministarstvu pravde predlagali iz MANS-a, korisno je pravno sredstvo u situacijama kad dokazi o nezakonito stečenoj imovini nisu dovoljni da bi se utvrdilo nečije učešće u izvršenju krivičnog djela. Imovina se tada oduzima kako njom ne bi moglo da se finansira dalje vršenje krivičnih djela.

Marić kaže da nacrt zakona priprema radna grupa koju, osim predstavnika Ministarstva, čine predstavnici sudstva, tužilaštva, Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova i Advokatske komore.

”Žao nam je što predstavnici NVO nijesu blagovremeno dostavili predloge mogućih članova radne grupe, ali vjerujemo da će oni uzeti aktivno učešće u javnoj raspravi koja će biti raspisana sredinom oktobra. Radna grupa kao modalitet rada koristi prikupljanje svih eksternih mišljenja stranih i domaćih eksperata, a koja mogu pomoći u dolaženju do održivih rješenja kad je riječ o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanuju imovine koja nije stečena u skladu sa zakonom. Važno je da dobijemo održivo i primjenjivo rješenje. U svakom slučaju, predlog zakonskih rješenja treba da bude izglasan u parlamentu do kraja godine”, naglašava Marić.

Upitan s kojim aktima će morati da se usaglasi zakon o porijeklu imovine, sagovornik odgovara da će biti neophodno usklađivanje sa Zakonom o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom dijelatnošću, Zakonom o državnoj imovini, ali da će možda biti potrebna i intervencija na Zakonu o sudovima, kao i poreskim zakonima.

”Možemo konstatovati da se mora uspostaviti funkcionalan normativni i institucionalni mehanizam za ispitivanje porijekla imovine, koji će pokazati snagu države”, poručuje Marić.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *