Klimatske promjene mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni

Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s učestalim prirodnim katastrofama, pokazala je u srijedu studija Evropske centralne banke (ECB).

ECB je sproveo simulaciju u više od 1.600 banaka u eurozoni kako bi utvrdio kako bi se nosile s posljedicama učestalih prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena i s uvođenjem mjera koje bi trebale smanjiti emisije štetnih gasova.

Simulacija je pokazala da bi izgledi za probleme u servisiranju kredita porasli sedam posto u sljedećih 30 godina ako se ništa ne preduzme kako bi se ograničile klimatske promjene.

Regije na jugu Evrope u tom bi slučaju vjerovatno bile više izložene riziku požara dok bi istočnoj i centralnoj Evropi prijetila sve veća opasnost poplava, napominje ECB.

Pritom su banke u zemljama poput Grčke, Kipra, Portugala, Španije i Malte znatno više izložene kompanijama kojima bi učestale prirodne katastrofe mogle prouzrokovati velike gubitke od onih u ostalim zemljama, ali i u poređenju s prosjekom eurozone, utvrdio je ECB.

Većina je pak zemalja u podjednakoj mjeri izložena riziku negativnog uticaja mjera smanjenja štetnih emisija na velike zagađivače.

“Evropske su zemlje podjednako izložene tranzicionom riziku kada se posmatraju kompanije u sličnoj poziciji … ali samo je nekoliko zemalja vrlo ranjivo na velike fizičke rizike”, zaključuje se u izvještaju ECB-a.

Kompanije kojima bi mjere smanjenja emisije štetnih gasova  mogle izazvati gubitke koncentrisane su u sektorima poput poljoprivrede, rudarstva, proizvodnje struje i plina, vodosnabdijevanja i zbrinjavanja otpada, pokazala je studija.

U zemljama sjeverne i centralne Evrope udio kompanija s velikom emisijom štetnih gasova iznosi od 20 do 50 posto dok je njihova izloženost kompanijama kojima bi prirodne katastrofe mogle nanijeti veliku štetu jako ograničena, u većini slučajeva na oko pet posto.

Kompanije izložene prijetnji prirodnih katastrofa uglavnom su koncentrisane na jugu Evrope, ističe ECB.

Autori studije zaključuju da su kratkoročni troškovi ‘zelene’ tranzicije gotovo zanemarivi u poređenju s onima neobuzdanih klimatskih promjena u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.

Izvor: SEEbiz/H

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *