Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici

Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s učestalim prirodnim katastrofama, pokazala je studija Evropske centralne banke (ECB).

ECB je sprovela simulaciju u više od 1.600 banaka u eurozoni kako bi utvrdila kako bi se nosile s posljedicama učestalih prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena i s uvođenjem mera koje bi trebale smanjiti emisije štetnih gasova.

Simulacija je pokazala da bi izgledi za probleme u servisiranju bankarskih kredita porasli sedam odsto u sledećih 30 godina ako se ništa ne preduzme kako bi se ograničile klimatske promjene.

Regije na jugu Evrope u tom bi slučaju vjerovatno bile više izložene riziku požara dok bi istočnoj i centralnoj Evropi prijetila sve veća opasnost od poplava, napominje ECB, prenosi Seebiz.

Pritom su banke u zemljama poput Grčke, Kipra, Portugala, Španije i Malte znatno više izložene kompanijama kojima bi učestale prirodne katastrofe mogle prouzrokovati velike gubitke od onih u ostalim zemljama, ali i u poređenju s prosjekom eurozone, utvrdila je ECB.

Većina je pak zemalja u podjednakoj mjeri izložena riziku negativnog uticaja mjera smanjenja štetnih emisija na velike zagađivače.

“Evropske zemlje su podjednako izložene tranzicijskom riziku kada se posmatraju kompanije u sličnoj poziciji … ali samo je nekoliko zemalja vrlo ranjivo na velike fizičke rizike“, zaključuje se u izveštaju ECB-a.

Kompanije kojima bi mjere smanjenja emisije štetnih gasova mogle izazvati gubitke koncentrisane su u sektorima poput poljoprivrede, rudarstva, proizvodnje struje i gasa, vodosnabdijevanja i zbrinjavanja otpada, pokazala je studija.

Autori studije zaključuju da su kratkoročni troškovi ‘zelene’ tranzicije gotovo zanemarljivi u poređenju s onima neobuzdanih klimatskih promena u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.

Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s niskim nivoom kolateralne zaštite i u onima s učestalim prirodnim katastrofama, zaključak je studije.

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *