Leberle: Preuzimanjem Komercijalne postajemo druga banka u državi

Preuzimanjem Komercijalne banke povećaće naše tržišno učešće, pa će NLB postati druga banka u Crnoj Gori, kazao je u intervjuu Pobjedi Martin Leberle, glavni izvršni direktor NLB.

– Naš glavni fokus nije na veličini, već na usluzi i zadovoljstvu klijenata. Nastojimo da budemo najbolja banka za finansijske potrebe klijenata. Preuzimanje Komercijalne banke ne znači samo veće tržišno učešće, već i udruživanje znanja i resursa, kao i uključivanje novih kolega s visokim profesionalnim potencijalom i motivacijom – rekao je Leberle.

Što mogu da očekuju dosadašnji klijenti Komercijalne banke? 

Naš cilj je da klijenti dobiju još bolje korisničko iskustvo, da im učinimo dostupnom široku paletu proizvoda i usluga, znanje i predusretljivost naših komercijalista. Cilj nam je da koriste usluge na digitalan način u najkraćem roku i da u banku dolaze kada je potrebno da popričamo o dugoročnim planovima, štednji, osiguranju, ulaganjima.

Uskoro ćemo imati novu digitalnu platformu elektronskog i mobilnog bankarstva za građane koja će omogućiti jednostavno i intuitivno korišćenje i veći broj servisa. Tu je i kredit na licu mjesta, gdje kod izabranih trgovaca kupac može dobiti odgovor o kreditu u par minuta, bez kamate i troškova obrade, ne zaboravimo na NLB super brzi kredit za koji je moguće aplicirati onlajn.

Povjerenje koje dobijamo od tržišta najbolje se pokazuje u značajnom i rastućem učešću u segmentu stambenih kredita. Ljudi u Crnoj Gori biraju NLB za najvažniju finansijsku odluku u životu – kada obezbjeđuju krov nad glavom za porodicu.

Ove godine nastavljamo obnovu mreže bankomata sa novim mutlifunkcionalnim uređajima, da ne zaboravim i to da je sada klijentima Komercijalne banke na raspolaganju već popularni NLB Pay digitalni novčanik za oba kartična brenda. Uvjeren sam da će klijenti Komercijalne banke biti zadovoljni dobijenom uslugom.

U prvom polugodištu imali ste 6,93 miliona eura profita, dok je Komercijalna banka bila u minusu 1,54 miliona. Koji su razlozi ovako dobrog, odnosno lošeg poslovanja?

Nastavljamo trend stabilnog poslovanja i pozitivnog kretanja kada je u pitanju obim kreditiranja i posljedično, rast kreditnog portfelja i kamatnih prihoda. Komercijalna banka je kao nova članica NLB grupe bila u obavezi da uskladi politike i metodologije upravljanja kreditnim rizikom sa onima koje važe u NLB grupi, što je pokazalo uticaj na rezultat u prvom polugodištu. Troškovi povezivanja dvije banke odraziće se na rezultat NLB banke u drugoj polovini 2021. Međutim, uvjereni smo da već na kraju godine možemo predstaviti konsolidovani zajednički rezultat.

Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru u Crnoj Gori? 

Banke su ovu krizu dočekale u boljoj kondiciji, sa značajnim rezervama kapitala i likvidnosti, što im je omogućilo da i u uslovima pada ekonomske aktivnosti nastave da pružaju usluge. Prema rezultatima u prvom polugodištu, reklo bi se da i dalje posluju pozitivno.

Pad ekonomske aktivnosti neizbježno će uticati na tržište rada, ali i finansija. Set mjera podrške ekonomiji koji je do sada implementiran najčešće obuhvata direktno finansiranje najugroženijih sektora privrede od strane države, kao i inicijative za implementaciju privremenih zastoja u plaćanju, takozvanih moratorijuma u otplati obaveza, za privredu i građane.

Za banke će najveći izazov predstavljati pogoršanje kvaliteta aktive, sa vjerovatnim povećanjem problematičnih plasmana i povećanjem rezervisanja za očekivane kreditne gubitke.

Koliko se pandemija odrazila na kreditnu sposobnost klijenata? Kakva je situacija sa lošim kreditima u NLB banci?

Kreditna sposobnost klijenata je značajno opala u uslovima pandemije, pogotovo u turizmu i djelimično transportu i uslugama i povezanim djelatnostima. NLB je u prethodnoj i u tekućoj godini, kroz moratorijum na otplatu, restrukturiranja kredita i podršku likvidnosti pomogla klijentima da lakše prevaziđu probleme uzrokovane redukcijom novčanih tokova zbog smanjenja obima poslovanja. U tekućoj godini, u ključnim mjesecima turističke sezone, evidentni su znaci oporavka turističke privrede i povezanih djelatnosti.

Nakon značajnijeg rasta portfolija nekvalitetnih kredita, dominantno uzrokovano negativnim posljedicama pandemije kovid-19, sada možemo reći da je udio ovih kredita relativno stabilan.

Koliko ste i kako podržali privredu od početka pandemije?

U periodu krize, prva briga jeste likvidnost banke i klijenata, prije nego profit. Zato je naša obaveza da očuvamo likvidnost i nastavimo sa adekvatnom podrškom građanima i privredi.

NLB je samo u prošloj godini građane i privredu podržala sa 165 miliona eura za moratorijum na otplatu kredita, od kojih je oko 119 miliona odobreno građanima, a 50 miliona eura privredi. Za kovid restrukturiranje privrednicima je odobreno 20 miliona eura kredita, uz podršku i razumijevanje regulatora da krizna godina i reprogram obaveza imaju što manji uticaj na rejting kompanije koja treba da nastavi da radi, investira i raste u Crnoj Gori.

U najboljem interesu i države, kompanija i građana jeste da imaju očuvan i odgovoran bankarski sistem, onaj koji kaže ,,da“ gdje god postoji realna osnova za finansijsku podršku, ali i koji je spreman da kaže ,,ne“, kada to nije poslovno racionalno.

NLB je darovala brojne novčane i nenovčane donacije zdravstvenim ustanovama. Zadržali smo, pa čak i povećali podršku privredi, naročito malim preduzećima. Ovdje ističem i projekat ‘Okvir pomoći’ kojim pružamo podršku mikro i malim preduzećima, tako što im sa partnerima poklanjamo prostor za oglašavanje proizvoda i usluga.

Program podrške za žene u biznisu, koji sprovodimo u partnerstvu sa EBRD-om, smatramo korakom unaprijed na polju afirmacije ženskog preduzetništva. Ponosni smo što su naše aktivnosti prepoznate i u široj javnosti, pa smo dobili priznanje ,,Iskra“ za doprinos lokalnoj zajednici, ali i nagradu Privredne komore za društvenu odgovornost u 2020. godini.

I dalje previše banaka u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je sada 11 banaka. Očekujete li dalje ukrupnjavanje tržišta ili smatrate da ima prostora za još banaka?

Prema evropskim mjerilima, na crnogorskom tržištu je i dalje preveliki broj banaka. To ne znači da drugim bankama ne bi moglo biti zanimljivo da dođu na tržište, ali očekivao bih da će se to dogoditi prije akvizicijama, a ne osnivanjem novih banaka. Vjerujem da je važno za ovu zemlju da privuče dugoročne strane investicije u različitim oblastima kako bi se makroekonomske prilike dodatno stabilizovale u budućnosti.

Izvor: Pobjeda.me

Check Also

Šinavatra bi da proda Svetog Nikolu

Kompanija “Global TS Montenegro” Taksina Šinavatre, naturalizovanog Crnogorca i bivšeg tajlandskog premijera, pokušava da proda jugoistočni …

One comment

  1. Pogresna procjena
    Bicete jos gori nego sto ste sada

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *