Bez 17,8 miliona eura odštete za Montenegroregion

Apelacioni sud je neosnovanom ocijenio žalbu Montenegroregiona navodeći da su imali pravo na naknadu troškova samo za HIA studiju, ali ne i za ostala dokumenta koja su bila preduslov da bi se uopšte razmatrao zahtjev za promjene DUP-a.

Apelacioni sud je potvrdio prvostepenu presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev kompanije Montenegroregion, da joj zbog nerealizovane turističke investicije u Morinju država isplati 17,8 miliona eura, od toga 12,1 milion za izgubljenu dobit, a 5,7 miliona za naknadu štete. Ova firma registrovana je u Danilovgradu, a iza nje stoji ruski kapital.

Potvrđen je i dio presude kojom je ovoj kompaniji dosuđena naknada od 7,1 hiljadu eura za izradu HIA studije koja u tom momentu nije bila predviđena našim zakonodavstvom. Stav je i ovog suda da je Montenegroregion nepotrebno platio izradu studije koju im je tražilo Ministarstvo kulture kao jedan od uslova za dozvolu.

TUŽBA

Tužbu su prije tri godine podnijeli protiv države, odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara u okviru Ministarstva kulture i kotorske opštine. Optužili su Upravu da je propustila da primijeni zakon, sa namjerom da im nanese štetu, zbog čega nije došlo do usvajanja izmjena i dopuna DUP-a Morinj, čijim nacrtom je na lokaciji koja je u njihovom vlasništvu bila predviđena izgradnja turističkog kompleksa Morinj. U žalbi na prvostepenu presudu su naveli da samim tim što je sud utvrdio da imaju pravo na naknadu za HIA studiju, proizilazi i pravo na naknade za izradu studije vizuelnog uticaja, idejnog projekta i elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Ova dokumenta su bili u obavezi da izrade, kako bi uopšte došlo do razmatranja DUP-a, ali tvrde da zbog nezakonitog postupanja države i opštine Kotor nijesu mogli ostvariti svoje pravo, te da im nije predočena mogućnost da može doći do neusvajanja DUP-a.

Država je u odgovoru na žalbu odbacila optužbe da je kriva za propalu investiciju navodeći da je Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotor uređena zaštita i mjere očuvanja ovog grada upisanog na listu svjetske baštine Uneska, kojoj pripada i lokacija na kojoj je planiran turistički kompleks.

ŽALBA

Apelacioni sud je neosnovanom ocijenio žalbu Montenegroregiona navodeći da su imali pravo na naknadu troškova samo za HIA studiju, ali ne i za ostala dokumenta koja su bila preduslov da bi se uopšte razmatrao zahtjev za promjene DUP-a. Na navode o nezakonitom postupanju državnih i lokalnih organa, sudije navode da je u postupku davanja saglasnosti na DUP bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) provjeravalo da li je prijedlog usklađen, nakon čega ga je vratilo opštini na doradu, jer nijesu postupili po zahtjevima iz njihovog mišljenja da je potrebna korekcija plana i usaglašavanje sa mišljenjem Uprave.

– Ministarstvo kulture je preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nakon sagledavanja cjelokupne dokumentacije i pozitivno pravnih propisa, utvrdilo da se nijesu stekli uslovi za izmjenu planskog dokumenta, kako bi se umjesto zelene površine izvršila prenamjena u građevinsko zemljište i dalo je negativno mišljenje u vezi predmetne saglasnosti. Tužene prvog reda su u svemu postupale u skladu sa zakonom i pozitivnim propisima, pa nijesu ispunjeni uslovi za njihovu odgovornost – stoji u presudi.

Nema osnova ni za odgovornost kotorske opštine, smatra sud, obrazlažući da bez saglasnosti Ministarstva kulture, odluku o izmjenama DUP-a Morinj nijesu mogli dati na usvajanje lokalnoj skupštini. Sudije ukazuju da opština nije mogla garantovati Montenegroregionu da će doći do usvajanja izmjena, imajući u vidu da nijesu samostalni u tom poslu, te da je riječ o složenom postupku izmjena imajući u vidu da je grad pod zaštitom Uneska.

NEOSNOVAN ZAHTJEV

Neosnovan je i zahtjev Montenegroregiona za naknadu štete od preko dva miliona zbog ugovora sa ruskom firmom za prodaju objekata, jer ih je svojevoljno zaključio bez saglasnosti države i opštine prije izgradnje, pa je time, kako smatraju sudije, sam na sebe preuzeo rizik da snosi obaveze iz tog ugovora.

– Pravilno je zaključio prvostepeni sud da tužilac nema pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi zbog nemogućnosti korišćenja izgrađenih objekata, kod činjenice da isti nijesu ni sagrađeni, jer nije ni dobijena saglasnost kojom bi se omogućila izgradnja istih, za šta kako je već navedeno nijesu odgovorni organi tuženih – zaključuju u presudi.

Ova kompanija je spornu parcelu kupila prije 15 godina uz, kako su naveli, uvjeravanje kotorske opštine da je na tome moguće graditi, ali je izmjenom DUP-a promijenjena namjena zemljišta bez mogućnosti izgradnje. Pokrenuli su inicijativu za izmjenu što je, kako navode, opština prihvatila nakon čega su uradili potrebne studije i elaborate. Tadašnji direktor Aleksandar Šaporev je tokom postupka iznio brojne optužbe na račun državnih i opštinskih službenika navodeći da zbog ponašanja pojedinih Crna Gora gubi investitore, posebno ruske.

Početkom marta Montenegroregion je Ustavnom sudu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Vladine odluke o donošenju prostorno-urbanističkog plana Kotor, tvrdeći da je nesaglasna sa Ustavom, zakonom i Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore.

Izvor: Pobjeda/Analitika

Check Also

Ekonomist: Izvjesno da će EU na neki način pomoći oko otplate kineskog kredita

Uprkos tome što Evropska unija (EU) nije direktnije odgovorila na prve zahtjeve crnogorske vlade da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *