ECB između nastavka ekonomske stimulacije i rizika od inflacije

Evropska centralna banka (ECB) suočiće se ove nedelje sa teškim izazovom, kako da smanji svoje velike monetarne stimulacije, a da ne ugrozi ekonomski oporavak i da ne uzdrma tržište državnih obveznica, posebno u zemljama južne Evrope, koje su najranjiviji korisnici zajmova.

ECB treba u četvrtak da odluči o daljoj primjeni pandemijskog programa hitne kupovine obveznica (PEPP) u iznosu 1.850 milijardi eura, koji je pokrenut kako bi se finansijska tržišta sačuvala od krize. Upravni odbor ECB podijeljen je u pogledu nastavka i obima stimulacije, zbog pretnje od rasta inflacije, prenosi Today UK News, pozivajući se na Financial Times.

Tvrda konzervativna struja, takozvani „jastrebovi“, upozoravaju da će inflacija nastaviti da premašuje očekivanja, podstaknuta uskim grlima u lancima snabdijevanja, porastom potražnje i povećanim trošenjem domaćinstava. Oni se pribojavaju da bi ukoliko odgovor ECB bude previše spor, to moglo kasnije da dovede do naglog zaoštravanja mera kako bi se spriječilo pregrijavanje ekonomije.

Iako su “jastrebovi“ u manjini oni su postali glasniji otkad je BDP eurozone u drugom kvartalu tekuće godine porastao za dva odsto, što je prvi put od početka pandemije više od rasta BDP u Kini i SAD. Takođe, inflacija je porasla u avgustu na tri odsto, što je najviši nivo u posljednjih 10 godina i značajno više od dva odsto, koliko je cilj ECB.

ECB će u četvrtak objaviti ažurirane prognoze, a većina analitičara očekuje da će povećati predviđanja inflacije za ovu i vjerovatno narednu godinu, iako vjeruju da će 2022. godine inflacija naglo pasti i da će do 2023. ostati ispod dva odsto, koliko je cilj ECB. Debata o putanji inflacije biće ključna u odlučivanju o podsticajima kroz kupovinu obveznica nakon što iduće godine bude okončan PEPP.

Analitičari banke Barclays ocenjuju da sa makroekonomske tačke gledišta nije najvažnije koliko će biti smanjen otkup u okviru PEPP, nego je klučno šta će se događati sa otkupom obveznica po isteku PEPP, kao i šta se očekuje od inflacije. Ekonomisti smatraju da je za sada malo znakova da veće plate podstiču inflaciju, iako su u Berlinu i Parizu povećane naknade za deficitarne poslove u uslužnom sektoru.

Dok se druge velike centralne banke, poput američkih Federalnih rezervi (FED) i Banke Engleske, spremaju da smanje obim otkupa imovine i svedu ga na nulu, ECB će najvjerovatnije nastaviti da kupuje obveznice kroz svoj tradicionalni program otkupa, koji iznosi 20 milijardi eura mjesečno. Očekuje se da će njegov obim biti udvostručen ili utrostručen po završetku PEPP, prenosi Biznis.rs.

Prema rezultatima ankete među ekonomistima koju je sproveo Reuters, 42 odsto ispitanih je navelo da očekuje da će ECB na predstojećem sastanku najaviti smanjenje obima otkupa obveznica po hitnom programu, ali da će nastaviti da kupuje obveznice do 2024. godine, a vjerovatno i duže, kroz svoj glavni program otkupa, prenosi FXStreet.

“Pratimo inflaciju u eurozoni, trebalo bi da je pratimo veoma precizno, ali bez donošenja preuranjenih zaključaka“, rekao je evropski komesar za ekonomiju, Paolo Đentiloni (Paolo Gentiloni). On je ocijenio da bi odluka o drastičnom smanjenju otkupa obveznica bila velika greška, jer postoji konsenzus “da je ova inflacija i dalje privremena pojava“.

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *