Skoro godinu dana nakon potpisivanja ugovora između bivšeg Ministarstva kulture, Glavnog grada i Uprave javnih radova o sanaciji, prenamjeni i rekonstrukciji nekadašnjeg podgoričkog zatvora, poznatog kao ‘Jusovača’, i dalje nije poznato kada će početi radovi na tom kapitalnom projektu.
Nova Vlada nije opredijelila ni približno dovoljno novca za tu namjenu, a iz gradske uprave poručuju da su spremni da ispune svoje obaveze preuzete ugovorom.
Asocijacija za demokratski prosperitet ZID, koja je prije 20. godina pokrenula priču o rekonstrukciji ‘Jusovače’ u nezavisni kulturni centar, nije uključena u projekat zvanično nazvanog “Izvođenje radova u okviru kompleksa Tamnice Jusovača u cilju uspostavljanja Kreativnog haba za razvoj ICT-a”.
“Imajući u vidu objektivne razloge koji utiču na samu dinamiku realizacije projekta, među kojima su usvajanje budžeta, kao i zakonom propisani postupci javnih nabavki, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti precizan datum početka realizacije radova na revitalizaciji dijela kompleksa tamnice ‘Jusovača’. Ugovorne strane će definisane obaveze, po stvaranju uslova za njihovo sprovođenje, realizovati u najskorijem roku“, rečeno nam je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS).
Za sada je poznat način finansiranja projekta, koji bi, prema ugovoru potpisanom 9.10.2020. godine, trebao biti završen do kraja 2022. godine.
“Procijenjena vrijednost radova na Jusovači je 1.950.000 eura, od čega se iz Kapitalnog budžeta obezbjeđuje 65%, odnosno 1.267.500 eura, a ostatak Glavni grad Podgorica. Kapitalnim budžetom za 2021. godinu za realizaciju projekta planirana su sredstva u iznosu od 20.300 eura. U skladu sa zaključenim ugovorom realizacija projekta planirana je za period 2020-2022“, kazali su iz MPNKS-a.
U Glavnom gradu kažu da sa resornim ministarstvom nijesu uspjeli da ostvare komunikaciju u vezi projekta rekonstrukcije ‘Jusovače’. Kako sada stvari stoje, smatraju da će ‘Jusovača’ samo nastaviti da propada.
“Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta uputili smo dopis 31.05.2021. godine, koji sadrži detaljne informacije u vezi sa projektom, te ih podsjetili na ugovorene finansijske obaveze. Nijesmo dobili odgovor, pa samim tim nije ni ostvarena dalja komunikacija. Vlada je, očigledno, zanemarila činjenicu da ‘Jusovača’ predstavlja arhitektonski spomenik jednog vremena, a istih je nažalost ostalo veoma malo na teritoriji Glavnog grada. Glavni grad je, kako bi sačuvao ovaj objekat, predvidio 82.500 eura i u potpunosti je spreman da ispuni svoje obaveze preuzete pomenutim ugovorom. Za rekonstrukciju objekata za potrebe uspostavljanja ‘Creative Hubs’, Vlada je opredijelila svega 20.300 eura, pa je realan strah da će, usljed takvog odnosa aktuelne Vlade, ovaj i mnogi drugi objekti biti prepušteni devastaciji i zaboravu”, kazali su iz PG biroa za PCNEN.
Rekonstrukcijom ‘Jusovače’ u ‘Kreativni hab’ predviđena je izgradnja prostora za grupni i individualni rad, organizaciju događaja, radionica, seminara, ugostiteljski objekti i sl. Ciljna grupa posjetilaca su turisti i publika, kao i svi koji su neposredno vezani za proizvodnju kulturnih i kreativnih sadržaja. Zamisao je da projekat u izradi studija Sintezis poveže umjetnost i sa ICT-em (Information and Communications Technologies) i preduzetništvom.
Predlog Asocijacije za demokratski prosperitet ZID o rekonstrukciji ‘Jusovače’ u nezavisni kulturni centar prije 20. godina nije podržao tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša. Direktor ZID-a Igor Milošević ne vjeruje u realizaciju nove ideje o adaptaciji ‘Jusovače’ zbog “problematičnog koncepta upravljanja tim objektom“.
“Prostor je jedna stvar, a nešto sasvim drugo je organizacija programa, kome je to namijenjeno, kome i čemu to služi, koga podržavate kroz taj program, itd. To je problem kod svakog koncepta gdje se udruže dvije institucije da nešto tako naprave. Planiranje iz kabineta bez konsultovanja sa lokalnom zajednicom je smiješno. Osim jednog davnog sastanka u Ministarstvu kulture, niko nas više nije zvao u vezi ‘Jusovače’. To tako ne funcioniše niđe u svijetu. Mislim da ovako neće napredovati. Naša inicijativa i dalje postoji, i to se zna“, kaže Milošević za PCNEN.
Teoretičarka i istoričarka umjetnosti Maša Vlaović smatra da aktuelne teme vezane za novo oblikovanje grada doprinose razbijanju stereotipnih pristupa, primjenjujući nova načela mišljenja i viđenja.
“Konkretno, u ovom slučaju, jedan objekat sa negativnom konotacijom dovodi se u novi kontekst i daje mu se novo značenje. Projektom preoblikovanja ‘Jusovače’ stvorio bi se moderan i savremen prostor u kojem bi umjetnici različitih profila mogli angažovano da djeluju. I što je posebno važno istaći, prostor u kojem se nekada odvijala čitava serija negativnih događaja, postao bi mjesto za angažovano razmišljanje, okupljanje i razmjenu naprednih ideja”, kaže Vlaović.
Umjetnici podržavaju rekonstrukciju i novu namjenu ‘Jusovače’, ali se pitaju do kada će se odgađati realizacija projekta.
“S obzirom na istorijski kontekst i višedecenijsku zapuštenost prostora, bilo bi sjajno da to postane mjesto za umjetničke angažmane. ‘Jusovača’ je jedan od prepoznatljivih simbola Podgorice koji bi na pravi, možda i jedini, način bio revitalizovan raznim kreativnih projektima kao suprotnost onom čemu je služio”, kaže slikarka i građanska aktivistkinja Ivana Stanić.
Samostalni umjetnik Goran Nikčević (Brčko) prisjeća se svoje TV emisije na istu temu prije 20. godina.
“Priča se odugovlači, ka’ sve kod nas… Trebalo bi čo’eku tri života da ima da doživi kvalitativne promjene u bilo čemu, a u kulturi možda i vječnost čitavu! Kod nas postoji sistem antikulturalnog ključa, po kojem se kultura ‘njeguje’ zbog oponašanja promjena, a ne suštinskog odgoja umjetnika koji proizvode dešavanja direktno zaslužna za razvoj kulture”, kaže Nikčević.
‘Jusovača’ potiče iz sredine 19. vijeka vijeka, kada je bila zatvor, a tu namjenu je zadržala sve do 1945. godine. Stariji Podgoričani i dalje je pamte kao ozloglašeni kazamat iz koga su se često mogli čuti krici zatvorenika.
Iako je zakonom zaštićena od 1979. godine i ima status kulturnog dobra i, ‘Jusovača’ je decenijama potpuno zapuštena. Do prije nekoliko godina služila je kao prenoćište skitnicama i beskućnicima. Očuvane su jedino visoke zidine sa stražarskim kulama, dok je unutrašnjost potpuno zarasla u šiblje i korov. Krovna konstrukcija je propala i prijeti joj urušavanja.
Na ‘Jusovači’ ne postoji nikakva oznaka da je to kulturno dobro, ali ima nekoliko “malih oglasa”. S obzirom na to da se nalazi u naselju Drač, u blizini glavne autobuske i željezničke stanice, to oronulo zdanje je prvo što vide oni koji dolaze u glavni grad Crne Gore.
Ideja o nezavisnom kulturnom centru u Podgorici, koji bi pokrenula kritična masa umjetnika, i dalje ostaje samo ideja, a do realizacije put je dug, sve duži… Ko zna zašto je to dobro.
Izvor: pcnen.com
