Jandreoski

Jandreoski: Avgust na tivatskom aerodromu kao u najboljim godinama

Aerodromi Crne Gore imaju solidne rezultate nakon kolapsa koji su preživjeli prošle godine i početka ove godine kada su terminali i dalje bili pusti, a većina zemalja zatvorena. Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor Goran Jandreoski, ljetnja sezona je donijela drastičnu promjenu na bolje, ali statistika je takva da prvi mjeseci smanjuju ukupan procenat opsluženih aviona i putnika.

Kako ste zadovoljni ovogodišnjim prometom putnika? 

Zadovoljni smo što smo uspjeli da obnovimo linije sa nekim od najvećih avio-prevoznika, kao i sa poznatim loukosterima. Mjere i otvaranje granica bile su sasvim zasebne od zemlje do zemlje, pa je teško bilo praviti jasne planove i prognoze. Ipak, broj putnika i aviona je od početka ljeta konstantno rastao, da bismo u avgustu imali odlične rezultate. Takođe, otvaranje linije sa Luksemburgom i Kazahstanom od velikog je značaja za cijelu zemlju. Kao što sam rekao, avgust je u Tivtu ličio na najbolje godine, dok je Podgorica opslužila oko 85 odsto aviona u odnosu na 2019. godinu. Jun i jul su takođe bili dobri, posebno u odnosu na mjesece sa početka godine, kada avio-saobraćaj još nije u potpunosti zaživio. Od početka godine do 15. avgusta opsluženo je skoro 60 odsto aviona u odnosu na isti period 2019. godine, odnosno 44 odsto putnika u poređenju sa navedenim periodom.

Hoćete li tražiti od države da nastavi da subvencionira niskobudžetne avio-prevoznike?

U koordinaciji sa resornim ministarstvom postoji radna inicijativa za privlačenje niskobudžetnih kompanija za 2022. godinu. U ovom procesu je važna transparentnost i kompetitivnost. Sve kompanije sa kojima sarađujemo ili tek planiramo su nam jednako važne, jer svaka na svojim krilima donese dio slagalice koja se na kraju zove dobra aviodostupnost zemlje. To je naš i cilj ostalih ključnih aktera u privredi i Vladi Crne Gore.

Kakav je Vaš lični stav po pitanju davanja Aerodroma na koncesiju?

Do sada sam više puta na različite načine bio uključen u transformaciju ili modernizaciju aerodroma u regionu i u Evropi. Aerodromi su kao živa bića, ni jedan nije isti, negdje oprobani recept ne znači da će biti jednako uspješan za drugi slučaj. Osim osnovnih parametara koji se sagledavaju, kao što je potentnost države da uloži u infrastrukturu, da li preduzeće ima dugova, kakva je oprema, usluga i slično, sagledava se i širi kontekst. Na primjer, kakvo je ekonomsko uređenje pa s tim u vezi koliki uticaj ima eventualna privatizacija aerodroma, kakvo je opšte stanje u privredi, koliko se država oslanja na prihode aerodroma. Isto tako, cijeni se koliko bi se i drugih infrastrukturnih i kapitalnih projekata moglo završiti novcem koncesionara. Sve ove okolnosti sam sažeo u tri scenarija i predaću ih Ministarstvu kapitalnih investicija i Ministarstvu ekonomije na razmatranje, jer šta god ja lično mislio – odluka je na državi, odnosno Vladi.

Kakav odnos imaju Aerodromi sa Air Montenegrom? Već su napravili 616.000 eura duga i kako ćete to naplatiti?

Air Montenegro, kao nacionalni avio-prevoznik, naš je strateški partner i postoji veliko poštovanje i razumijevanje okolnosti između menadžmenta, odnosno naših preduzeća. Zato najprije sa njima i predstavnicima Vlade želimo da usaglasimo najoptimalniji model naplate, nakon čega će javnost biti obaviještena. Riječ je o javnim poslovima, o javnom novcu poreskih obveznika, nema razloga da bude drugačije.

Da li ste završili sistematizaciju radnih mjesta i ima li viška zaposlenih? 

U toku je priprema sistematizacije koja će pokazati koja su mjesta deficitarna, a gdje postoji višak zaposlenih. U svakom slučaju, naš cilj je da podijelimo radne zadatke svima koji su zaposleni, jer vjerujem da svaki čovjek može dati doprinos. Ljude je neophodno motivisati kako bi pružili više od svakodnevne rutine, stvoriti dobru radnu atmosferu i zacrtati ciljeve.

Već se jedan broj radnika prijavio da dobrovoljno napusti Aerodrome Crne Gore. Pregovaramo sa sindikatom oko visine otpremnine, jer bez obzira na ono što je podrazumijevao kolektivni ugovor, u pitanju su izuzetno visoke cifre. Nakon pandemije korona virusa, naša situacija nije na zavidnom nivou, zato svi moramo pokazati stepen razumijevanja okolnosti i empatiju. Prirodno, jedan dio ljudi odlazi u penziju, a neki prelaze na druga radna mjesta. Pred nama je izazovan period, ali važno je da stabilizujemo finansije preduzeća i da se bezbjednost avio-saobraćaja na našim aerodromima ne dovodi u pitanje. Ostalo će se riješiti.

Izvor: Pobjeda.me

Check Also

Kako u jednom za jedan dan otvoriti 46 novih fabrika

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan boravi u gradu Eskišehir, gdje je otvorio 46 novih fabrika.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *