Zbogom politici jeftinog novca?

Iz centralnih banaka oprezno se najavljuje mogući zaokret u monetarnoj politici, odnosno kraj politike kupovine obveznica i jeftinog novca. Kad bi to moglo da se dogodi?

Džekson Hol, to malo mjesto u Stjenovitim planinama, svake godine je mjesto najvažnijeg susreta ljudi iz centralnih banaka čitavog svijeta. Ali već drugi put zaredom, na poziv Centralne banke SAD (Fed) predstavnici nacionalnih centralnih banaka i ugledni ekonomisti sastaju se samo virtuelno, a ne na licu mjesta.

Samit se održava od četvrtka (26.8.) do subote (28.8). I iako berzanski mešetari s tog susreta ne očekuju spektakularne novosti, svi će ipak u petak vrlo pažljivo da prate nastup Džeroma Pauela, šefa Američke centralne banke. Da li će on da signalizira kada bi Fed mogao da prestane s praksom takozvanog „Taperinga“, postupnog izlaska iz kupovine obveznica? I da li će se tu najaviti veliki zaokret po pitanju kamata?

Jerg Kremer to ipak ne očekuje. Iz Centralne banke SAD proteklih nedjelja često su se mogle čuti jasne najave da uskoro namjeravaju da uspore tempo kupovine obveznica. „Pa zašto bi onda sada taj tempo trebalo ubrzati“, pita se glavni ekonomista njemačke Komercbanke. On napominje da posljednji izveštaj o situaciji na američkom tržištu rada nije ponudio neka nova saznanja. Za razliku od Evropske centralne banke, Fed se ne brine samo oko stabilnosti cijena, već i oko postizanja maksimalne stope zaposlenosti.

Osjetan rast cijena

U ovom trenutku, Fed svakog mjeseca kupuje državne i hipotekarne obveznice ukupne vrijednosti od oko 120 milijardi dolara. Cilj je da se na taj način podstakne privredni razvoj – i to u kombinaciji s ionako niskom referentnom kamatnom stopom koja se kreće između 0 i 0,25 odsto.

U međuvremenu je ostvaren jedan cilj, uvjereni su američki monetarni stručnjaci: cijene rastu, inflacija se vratila. I zaista, u julu su cijene u prosjeku porasle za 5,4 odsto. Ali, za to je prije svega bila zaslužna činjenica da su znatno porasle cijene energenata i prehrambenih namirnica, tvrde oni.

Cijene bi zapravo u idealnom slučaju trebalo da rastu za dva procenta, a ako se kratkoročno i dogodi da one skoče iznad te granice, onda to nije tako strašno. Ključno je kako se nivo cijena kreće na srednji rok, napominju stručnjaci za monetarnu politiku s obje strane Atlantika.

Folker Viland, profesor monetarne ekonomije na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu, ipak upozorava: „Ono što je posljednjih godina držalo stopu inflacije ispod cilja, to su prije svega bile uvozne cijene. Tu smo imali slabašan razvoj cijena, ali i to u budućnosti može da izgleda sasvim drugačije.“ Već sada se uočava problem s dostavom robe širom svijeta, a rast cijena usluga u transportu tereta utiče i na cijene robe koja se uvozi, napominje Viland.

Kada je nekadašnji šef Fed Ben Bernanke 2013. nagovijestio moguće usporavanje tempa kupovine obveznica, on je tim riječima izazvao veliki nemir. Nakon toga su znatno porasle kamatne stope, što je prouzrokovalo i pad kursa obveznica. To je posebno pogodilo zemlje u tranziciji. Ali, sada američka privreda bilježi rast, podstaknut usvajanjem konjunkturnog paketa američkog predsjednika Džozefa Bajdena. Osim toga, i finansijska tržišta bolje su pripremljena za mogući zaokret.

Kolaps tržišta nekretnina?

Fed želi da spriječi burnu reakciju financijskih tržišta, kao onu 2013, kaže Karsten Brzeski, glavni ekonomista banke ING Dojčland. On napominje da je velikodušna monetarna politika podstakla dinamiku prije svega na tržištu nekretnina. I zato će, očekuje sagovornik DW, Fed veoma pažljivo početi da koriguje dosadašnji kurs: „Ako Američka centralna banka suviše brzo pritisne kamatnu kočnicu, onda će kolabirati tržište nekretnina. A upravo to Fed ne želi da se dogodi“.

Posmatrači računaju s tim da bi Fed mogao da objavi vremenski plan za napuštanje dosadašnje politike, i to već nakon sjednice svog Odbora za slobodno tržište (FOMC) 21. i 22. septembra. Tada će biti već objavljen i novi izvještaj o situaciji na tržištu rada, kaže glavni ekonomista Komercbanke. To je, prema mišljenju Jerga Kremera, dobra osnova za donošenje odluke o „Taperingu“. Komercbanka očekuje da bi onda u četvrtom kvartalu ove godine zaista mogao u praksi da počne da se primjenjuje novi kurs, odnosno da se smanji tempo kupovine obveznica.

Evropsku centralnu banku, kako se očekuje, taj potez neće posebno impresionirati. Naime, i sama predsjednica te banke Kristin Lagard, redovno naglašava da Evropska centralna banka mora da nastavi s politikom stabilizacije konjunkturnog rasta.

DW

Check Also

Most Verige bi ugrozio status Kotora

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *