Ratovi u Avganistanu i Iraku Ameriku koštali preko 2.000 milijardi dolara

Dodajte komentar

Američki rat u Avganistanu je završen, ali njegovi troškovi tek treba da pristignu na naplatu. Bio je to najduži američki rat, koji je trajao skoro 20 godina, a SAD su ga finansirale uglavnom pozajmljenim novcem, kao i rat u Iraku, pa će generacije Amerikanaca biti opterećene troškovima otplate.

Prema podacima istraživača Univerziteta Harvard, ratovi u Avganistanu i Iraku, odnosno procijenjeni iznos direktnih ratnih troškova u oba rata, koje su SAD finansirale dugom do 2020. godine, dosegao je oko 2.000 milijardi dolara, prenosi U.S. News, pozivajući se na AP. Procijenjeni troškovi kamata do 2050. godine su oko 6.500 milijardi dolara.

Za razliku od ovih, raniji američki ratovi finansirani su gotovinom. Tokom Korejskog rata (1950-1953) tadašnji predsjednik SAD Hari Truman (Harry Truman) privremeno je podigao najviše poreske stope za plaćanje rata na 92 odsto. Tokom Vijetnamskog rata (1955-1975) poreske stope bile su privremeno povećane na 77 procenata, tokom mandata predsjednika SAD Lindona Džonsona (Lyndon Johnson).

Na početku ratova u Avganistanu i Iraku tadašnji američki predsjednik Džordž Buš Mlađi (George W. Bush) smanjio je poreske stope za najbogatije na osam procenata, umjesto da ih poveća. U 2.000 milijardi troškova, koje je procijenila Linda Bilmes sa Harvardove Kennedy škole, ulaze obaveze plaćanja zdravstvene zaštite, invaliditeta, sahrana i drugih troškova za oko četiri miliona veterana iz ratova u Avganistanu i Iraku. Očekuje se da će vrhunac naplate troškova uslijediti posle 2048. godine.

Otkako se američka vojska u julu povukla iz Avganistana, talibani su počeli ubrzano da osvajaju gradove, preuzeviši kontrolu nad oko dvije trećine zemlje. Munjeviti vojni uspjeh talibana protiv zvanične avganistanske vojske, otvorio je pitanje njihovog finansiranja. Obavještajne službe navode da nije moguće tačno utvrditi sa koliko novca talibani raspolažu, ali se procjenjuje da oni godišnje uspijevaju da prikupe između 300 miliona i 1,6 milijardi dolara, prenosi Glas Amerike.

Prema izvještaju UN, većinu novca talibani prihoduju od proizvodnje i prodaje opijuma, od iznuda i kidnapovanja. Prema procjenama obaveštajnih službi, oni godišnje prihoduju oko 460 miliona dolara od prodaje droge. Takođe, kako navode obavještajci, talibani su prošle godine prihodovali 464 miliona dolara od rudarstva.

UN navode da talibanski lideri dobijaju novac i od donatora, nevladinih organizacija i pojedinih bogataša. Ipak, bez obzira na to sa koliko novca raspolažu, pitanje je da li bi talibani bili u stanju da kontrolišu cijeli Avganistan. Prema podacima Svjetske banke iz 2018. godine, avganistanska vlada potrošila je 11 milijardi dolara, od čega je 80 odsto novca došlo od donacija.

Međutim, situacija se brzo preokrenula u korist talibana, koji su zauzeli glavni grad Kabul, nakon što su ušli u predsjedničku palatu, dok je dosadašnji predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju. Talibani su proglasili kraj rata i najavili su da će uskoro objaviti tip vladavine i formu režima. U svakom slučaju, oni sada imaju pristup centralnoj banci, vladinim računima i naplati poreza, što im omogućava finansiranje bez zavisnosti od inostrane pomoći.

Talibani su u nedjelju saopštili sa su u toku pregovori o predaji vlasti, kako bi se osigurao miran proces tranzicije vlasti bez ugrožavanja života, imovine i časti bilo koga. Oni su objavili saopštenje uvjeravajući banke, trgovce i preduzetnike da njihova imovina, novac i institucije nisu ugroženi. Uprkos tome, građani su formirali redove ispred banaka, pokušavajući da podignu svoj novac.

Svet su obišle slike paničnih pokušaja evakuacije sa međunarodnog aerodroma u Kabulu, gdje se na pistama nalaze hiljade civila, koji žele da napuste Avganistan. U međuvremenu, američka vlada poslala je 5.000 vojnika koji su zauzeli aerodrom i preuzimaju kontrolu vazdušnog saobraćaja zbog kontrole evakuacije američkog i savezničkog diplomatskog osoblja.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) pridružio se kritikama na račun američkog povlačenja iz Avganistana. “Ono što je uradio Džo Bajden (Joe Biden) u Avganistanu je legendarno. To će biti jedan od najvećih poraza u američkoj istoriji“, ocijenio je Tramp.

Izvor: Biznis.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *