Skraćena radna nedjelja postaje hit među poslodavcima

Poslodavci širom svijeta počeli su da testiraju četverodnevnu radnu nedjelju što je nakon rada od kuće još jedna promjena koju je pandemija donijela u svijetu rada.

Kako piše Reuters, rasprava o “skandinavskom modelu” koji se temelji na pretpostavci da će produktivnost rasti ako se smanji broj radnih sati nije nova.

Međutim, u posljednje vrijeme opet je aktualna uslijed COVID krize. I to ne samo među vlasnicima kompanija, već i u javnom sektoru te među političarima.

Privatni život ili karijera

U Evropi španska socijalistička vlada razmatra mogućnost uvođenja ovoga modela kako bi ubrzala oporavak ekonomije. S druge strane, javna uprava u Danskoj i Islandu već radi samo do četvrtka. Čelnik agencije za privremeno zapošljavanje Adecco kaže kako mnoštvo kompanija uvodi kraću radnu nedjelju, posebno u kontekstu nedostatka radne snage u maloprodaji i ugostiteljstvu.

“Nakon koronakrize ljudi su postali svjesniji da njihovi dotadašnji radni uslovi nisu bili baš najbolji. Sada smatraju kako ne bi trebalo da žrtvuju svoj privatni život zbog karijere”, kaže Christophe Caitor, prvi čovjek Adecca.

Na Novom Zelandu kompanija Unilever testira radnu nedjelju od četiri dana, dok u Japanu treća banka po veličini Mizuho nudi mogućnost svojim 45.000 radnika da rade tri ili četiri dana.

Dok mnogi skeptično gledaju na to koliko će promjene u svijetu rada zaživjeti i nakon kraja pandemije, i španska kompanija Telefonica među onim je kompanijama koje testiraju četverodnevnu radnu nedjelju.

Za sada u tom režimu radi 10 posto njenih zaposlenih na matičnom tržištu. Ako rezultati koji se tiču produktivnosti ostanu zadovoljavajući, u skraćeno radno vrijeme bi se uključilo još učesnika, kaže Reutersov izvor upoznat s planovima kompanije.

Telefonica je radnicima koji rade skraćeno smanjila plazu za 15 posto, no poslodavci u drugim zemljama namjeravaju da ponude punu platu, uprkos manjem broju odrađenih sati.

U danskoj opštini Odsherred 300 službenika radi četiri dana u nedjelji uz punu platu u sklopu trogodišnjeg testa. “Zaposleni su bili fantastično uzbuđeni zbog slobodnog petka”, kaže načelnik Claus Steen Madsen.

“Tri dana tokom kojih ne morate na posao čine nešto psihološki, daju dodatnu energiju za četiri radna dana”, kaže Madsen. Dodaje kako Odsherred ne planira da promijeni ovaj fleksibilni model i “vrati se na staro”.

U Španiji pak ministarstvo industrije razmatra 50 miliona eura vrijedan pilot program kako bi kompanijama pomoglo u smanjivanju radnih sati, a bez snižavanja plata.

Kontrolisani eksperiment

Progresivna stranka Mas Pais, koja je na nedavnim regionalnim izborima u Madridu osvojila 17 posto glasova, traži od vladajuće lijeve koalicije usvajanje tog projekta. Hector Tejero, politički sekratar Mas Paisa, pojašnjava kako bi kompanije dobile određeni iznos za svakog radnika koji radi skraćeno, a taj bi novac mogle iskoristiti kako žele.

Stranka promatra ovaj program kao kontrolisani eksperiment uticaja na produktivnost i profitabilnost pri manjem broju radnih sati u cijelom nizu sektora. Neke španske kompanije već bilježe odlične rezultate.

Tako je informatička kompanija Software El Sol iz Andaluzije uvela četverodnevnu radnu nedjelju bez smanjenja plate, a od početka eksperimenta povećala je broj zaposlenih za 15 posto.

“Prodaja je porasla 20 posto, a izostanci s posla dramatično su se smanjili; zadovoljstvo zaposlenih i klijenata takođe je poraslo, zajedno s produktivnošću”, tvrdi direktor marketinga Pedro Cortes.

Carlos Victoria, ekonomista u španskoj poslovnoj školi ESADE kaže kako će u nekim sektorima biti jednostavnije reorganizovati radne procese i smanjiti radne sate, no postoje sektori kod kojih bi kraće radno vrijeme direktno uticalo na smanjenje proizvodnje.

“Razmatranje četverodnevne radne nedjelje kao budućnosti svijeta rada još je preuranjeno, barem u kratkom roku”, smatra Victoria.

Izvor: Poslovni.hr

Check Also

CBCG: Broj novoodobrenih kredita u prvih devet mjeseci za 22 % veći nego u istom periodu prošle godine

Što se Crne Gore tiče, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, ostvaren je realni rast BDP-a od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *