Vlasti na Kubi legalizovale mala i srednja preduzeća

Kubanske vlasti su poslije masovnih protesta usred velike ekonomske krize pogoršane razornim posljedicama pandemije korona virusa legalizovale mala i srednja privatna preduzeća, u velikoj promjeni u centralno planiranoj i kontrolisanoj privredi u kojoj su norma državne kompanije, prenijeli su svjetski mediji.

Kubanski režim suočava se s najvećom pretnjom po svoj autoritet u posljednjih nekoliko decenija, samo četiri mjeseca pošto je predsjednik Migel Dias-Kanel konsolidovao vlast, piše Fajnenšel tajms (The Financial Times).

Masovni protesti prošlog mjeseca, najveći od kubanske revolucije 1959, bili su vidljivi znak nezadovoljstva podstaknutog ekonomskim kolapsom, smanjenjem zaliha hrane i povećanjem broja slučajeva korona virusa, dok, kako navodi britanski list, strogo kontrolisan jednopartijski sistem i centralno planirana ekonomija daju Dias-Kanelu malo mogućnosti za rješavanje sve veće krize. To se dodatno zakomplikovano neočekivano tvrdom linijom administracije predsjednika Džozefa Bajdena.

Protesti koji su počeli 11. jula brzo su ugušeni pošto su angažovane hiljade policajaca, a internet prekinut uz, prema navodima organizacija za ljudska prava, hapšenje više od 700 demonstranata. Međutim, ocjenjuje Fajnenšel tajms, rješavanje problema koji stoje iza demonstracija će biti mnogo teže.

Od preuzimanje funkcije predsjednika 2019, Dias-Kanel je pokušao da se uhvati u koštac s birokratijom, dok je vlada počela da sprovodi manje tržišne reforme kako bi Kubu gurnula u pravcu naprednijih komunističkih država poput Vijetnama.

Saveznici Kube, poput Meksika, Rusije i Venecuele su nastavili da šalju pomoć, ali je to daleko od potrebnog, ističe Fajnenšl tajms i ukazuje na ocjene ekonomista da samo ozbiljne ekonomske reforme i obnova turizma mogu pomoći Kubi.

Posle stagnacije od 2016. godine, kubanska ekonomija je prošle godine doživjela pad usljed korona virusa.

Bruto domaći proizvod, prema zvaničnim podacima, 2020. je pao za 10,8% i još dva odsto od januara do juna ove godine, u poređenju s istim periodom prošle godine.

Poslije masovnih antivladinih protesta usred žestoke ekonomske krize prošlog mjeseca, kubanske komunističke vlasti legalizovale su mala i srednja privatna preduzeća sa do 100 zaposlenih, ukazuje BBC.

Predsjednik Dias-Kanel rekao je da Kuba preduzima čvrste korake da unaprijedi svoj ekonomski mode, mada kritičari kažu da su vladini planovi reformi ubrzani zbog protesta u julu kada su se hiljade ljudi žalile na ekonomsko rasulo.

Odluka o malim i srednjim preduzećima donijeta u petak, 5. avgusta, kako navodi britanski javni servis, smatra se velikom promjenom u politici vlade ostrvske države u kojoj su norma državne kompanije.

Turizam, jedan od najvažnijih sektora kubanske privrede, devastiran je globalnim ograničenjima putovanja tokom pandemije COVID-19. Takođe je ove godine žetva šećera, čiji izvoz predstavlja jedan od ključnih izvora zarade za Kubu, mnogo gora od očekivane.

Kao rezultat toga, vladine rezerve u stranoj valuti su iscrpljene, zbog čega ne može da plaća uvoznu robu da nadoknadi nestašice.

Pored velikog pomaka s odobrenjem malih i srednjih preduzeća poslije najvećih demonstracija od revolucije koja je dovela na vlast Fidela Kastra 1959. godine, kubanska vlada je posljednjih mjeseci ubrzala reforme za modernizaciju ekonomije i da zaustavi najgoru ekonomsku krizu u zemlji u posljednje tri decenije, navodi agencija Frans pres.

Američki predsjednik je zbog oštrog suzbijanja protesta uveo nove sankcije i zaprijetio dodatnim kaznenim mjerama ako komunistički režim ne odgovori na zahtjeve demonstranata za sveobuhvatnim promjenama.

Kubanska vlada u februaru je odlučila da veliki dio kontrolisane ekonomije otvori za privatni sektor, osim u ključnim područja kao što su zdravstvo, mediji i obrazovanje, ističe AFP, dodajući da je za samozaposlene dozvoljeno oko 2.000 aktivnosti.

Procjenjuje se da otprilike 600.000 Kubanaca radi u privatnom sektoru, što je oko 13 odsto radne snage.

Oni su, međutim, tražili uvođenje legalne strukture koja bi eksplicitno dozvolila njihovo poslovanje.

Iako je prošle nedjelje dato zeleno svijetlo za mala i srednja preduzeća, premijer Manuel Marero Kruz u junu je upozorio da neće biti dozvoljeno da širenje privatnih aktivnosti ode predaleko “jer postoje granice koje se ne mogu preći”.

Ipak, konsultant specijalizovan za razvoj poslovanja Kube Oniel Dias rekao je da novi zakon o malim i srednjim preduzećima i dalje predstavlja prekretnicu koju su mnogi Kubanci godinama nestrpljivo očekivali.

Za kubansku ekonomiju to predstavlja ogroman korak koji će imati srednjoročne i dugoročne posljedice za rekonfiguraciju ekonomije, rekao je on za AFP.

Check Also

Dalja modernizacija mreže uz višemilionska ulaganja

Telenor je prošlu godinu završio sa značajnim rastom prihoda, stabilnom i lojalnom bazom, kao i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *