Bankarski sektor Srbije: Samo veliki opstaju

U 2021. godinu ušlo je 26 banaka. Već za godinu, dvije, samo na osnovu merdžera i akvizicija koje su u toku biće ih 20.

Proces konsolidacije u ovom sektoru koji je neprekidno trajao od početka 2000-ih (2000. godine bilo je 115 banaka) posljednjih tri, četiri godine osjetno se ubrzao.

Posljednja akvizicija objavljena prošle nedjelje bilo je preuzimanje filijale Kredi Agrikol banke u Srbiji od strane Rajfajzen banke.

Ovim je okončano prisustvo velikih francuskih banaka na tržištu, pošto je 2019. godine Sosijete ženeral prodala svoju banku u Srbiji. Pre toga je Findomestik banka čiji je vlasnik bila francuska BNP Paribas takođe promijenio vlasnika.

U ovoj transakciji Rajfajzen banka dobila je 356.000 klijenata i lidersku poziciju u finansiranju poljoprivrede gdje je Kredi agrikol imao petinu tržišta.

Osim toga, austrijska banka je uhvatila priključak u turbulentnom periodu u kom su se brojnim preuzimanjima karte miješale iz mjeseca u mjesec.

Rajfajzen banka je prije preuzimanja (prema podacima na dan 30. jun 2021. godine) zauzimala peto mjesto po aktivi (sa 3,4 milijarde eura) sa tržišnim učešćem od oko 8,4 odsto, a nakon preuzimanja Kredi agrikol sa aktivom od 1,3 milijarde eura preskočila je na četvrto mjesto sa svega četrdesetak miliona eura manjom imovinom od treće grupacije koju čine Komercijalna i NLB banka i sa tržišnim učešćem od 11,7 odsto.

Na drugom mjestu je još jedna novostvorena grupacija nakon što je mađarska OTP banka kupila Sosijete ženeral i Vojvođansku banku. Oni drže 13,1 odsto tržišta, dok je na čelu i dalje neprikosnovena Inteza banka sa 15,5 odsto tržišnog kolača.

Peta banka po veličini na tržištu je Unikredit banka sa 10 odsto.

I van prvih pet dešava se konsolidacija. U medijima se pominje izvjesno preuzimanje Sberbanke od strane AIK banke. Ukoliko se ova transakcija sprovede jedina domaća banka bi se popela na šesto mjesto sa osam odsto učešća.

Na sedmom mjestu nalazi se Poštanska štedionica koja je nedavno pripojila mts banku, mada je to manje posljedica tržišnih kretanja pošto su obje banke u državnom vlasništvu. Ni to nije kraj, pošto je takođe nedavno, grčka Eurobanka objavila spajanje sa Direktnom bankom.

Kao posljedica konsolidacije došlo je do velikog ukrupnjavanja tržišta gdje najvećih sedam banaka kontroliše čak 78 odsto tržišta. Za preostalih 22 odsto tržišta bori se preostalih 15 banaka.

Još veća koncentracija je kod raspodjele dobiti. Od 26 milijardi dinara dobiti u prvih šest mjeseci ove godine, najprofitabilnijih pet je uzelo 20 milijardi dinara ili 80 odsto. Upravo ovo je jedan od glavnih razloga zašto se očekuje da se proces konsolidacije i nastavi.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Đorđe Đukić ocjenjuje da je konsolidacija očekivana, kao što se očekuje i njen nastavak, a razloga je nekoliko.

„Najveće evropske banke su vidjele da ne mogu da izdrže trku sa američkim bankama. Takođe, kao najvećeg konkurenta u budućnosti za sektor stanovništva vide fintekove i okreću se kupovini ovih kompanija. Na domaćem tržištu imamo dominaciju stranih banaka, pa tako osjećamo i ove efekte. Osim toga imamo ofanzivu OTP banke na tržištu bivše Jugoslavije poslednjih pet, šest godina“, napominje Đukić.

Prema njegovim riječima, ukrupnjavanje je i posljedica činjenice da su velike srpske kompanije radile direktno sa centralama evropskih banaka i po pitanju kredita i plaćanja prema inostranstvu. To je bankama u Srbiji ostavljalo mala i srednja preduzeća i stanovništvo.

„Stanovništvo je koncentrisano u tri, četiri najveće banke. Manje banke ne mogu da izdrže trku sa velikima zbog ekonomije obima, čak i u ovim uslovima kada su jeftini izvori finansiranja“, objašnjava Đukić.

Kao što 40 banaka nije značilo da imamo veliku konkurenciju u bankarskom sektoru, tako ni sada njih dvadesetak ne znači da je konkurencija manja. Đukić objašnjava da će se vidjeti da li ima konkurencije po tome kako će se u bankama kretati kamatne stope u poređenju sa kamatama u tim istim bankama u drugim zemljama u okruženju.

„U Srbiji smo imali pojavu da su kamate na kredite padale daleko sporije nego što su padale kamate na depozite. Najveća konkurencija će biti među velikim bankama koje će se boriti da održe učešće. One banke koje su najdalje otišle u digitalizaciji i smanjenju troškova na taj način, biće u prednosti. Ako uzmemo da su penzioneri inertna kategorija i vrlo teško mijenjaju banku, najveća borba biće oko mladih obrazovanih klijenata. Oni cijene da li banka ima onlajn servis, koliko su aplikacije jednostavne i brze. Cijena im je na trećem mjestu“; ocenjuje Đukić.

Proces koncentracije koji se odvija na našem tržištu je neminovan i posljedica tržišnih pritisaka, a sigurno će se nastaviti, zaključuje i Veroljub Dugalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu i nekadašnji gensek Udruženja banaka Srbije.

„Konkurencija nalaže da banke moraju da uvode inovacije i nove proizvode, a to košta. Takvu trku male banke ne mogu da izdrže. Osim toga nije ni normalno da Kredi agrikol koja je jedna od najvećih banaka u Evropi na srpskom tržištu bude 20. ili da Sberbanka koja je najveća banka u Rusiji sa aktivom većom od kompletnog našeg sektora bude osrednja banka u Srbiji. Posljednja akvizicija Kredi agrikola od Rajfajzena je posljedica prethodnih akvizicija, preuzimanja Komercijalne od strane NLB i akvizicija OTP banke. Rajfajzen dobija dio učešća, ali i segmente tržišta kao što su poljoprivreda i Vojvodina gdje su možda bili slabije zastupljeni“, objašnjava Dugalić.

Što se tiče efekata na klijente ovih banaka, u kratkom roku ih nema. Dugalić ističe da u dugom roku ako banka bude efikasnija to može samo da bude od koristi klijentima.

„Proces će se nastaviti i očekujem da se broj banaka spusti na petnaestak, mada je teško reći u kom roku“, smatra Dugalić uz ocjenu da u uslovima niskih kamatnih stopa ekonomija obima igra još značajniju ulogu, jer veći broj klijenata i uz niže kamate može da donese veliku zaradu, što male banke nemaju.

Danas

Check Also

Crnogorski elektroprenosni sistem dijeli dividendu od preko 7,4 miliona eura

Održana je deveta vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojom je predsjedavao v.d. izvršnog direktora …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *