Neobičan monopol u svijetu čipova: Najvažnija a nepoznata svjetska fabrika

Svjetska proizvodnja najnaprednijih čipova zavisi od holandske kompanije ASML, koja je jedini svjetski proizvođač opreme za „Ekstremnu ultraviolentnu litografiju“ (EUV). Holanđanima se u tom segmentu ne nazire konkurencija, iako su prije nekoliko godina bili žrtve industrijske špijunaže takvih razmjera da im je dosuđena u to vrijeme najveća ikad zabilježena odšteta od 223 miliona eura.

Jedna od tema koja dominira postpandemijskim svijetom je nestašica čipova koja pogađa cjelokupnu privredu, a posebno proizvođače automobila, telefona, računara i ostale elektronike. Svijet je zatečen situacijom da nečega nema dovoljno, jer je decenijama strahovao samo od hiperprodukcije svega i svačega. A sada mu nedostaje ono što je srce svake savremene elektronike i to ne zbog toga što je raspodela nepravedna, pa poput hrane jedni je imaju za bacanje dok drugi gladuju, nego što je cjelokupna proizvodnja čipova nedovoljna za svijet koji hoće da se što prije i u cjelosti digitalizuje.

Ovaj problem nije rješiv ni brzo, ni lako, pošto proizvođača čipova ima malo, a samo tri prave najnaprednije modele za koje se „otimaju“ Tesla, Apple, Huawei i drugi giganti. To su tajvanski TSMC, južnokorejski Samsung i američki Intel koji godišnje plasiraju čipova za skoro 190 milijardi dolara, što je polovina vrijednosti svjetskog tržišta, ali zato samo jedan njihov pogon košta od 15 do 20 milijardi dolara. Drugim riječima, skuplji je od nuklearne centrale ili nosača aviona. A nije sve ni u novcu jer je riječ o tako složenim tehnološkim postupcima, zbog kojih je čip, uprkos minijaturnim dimenzijama, možda i najkompleksniji uređaj koji je ikad stvoren.

Čipovi se izrađuju u uslovima koji zahtijevaju gotovo apsolutnu čistoću i sa preciznošću koja može da ide do razmjere atoma. Proizvođači takve opreme su malobrojni, a posebno mjesto pripada holandskoj kompaniji ASML Holding NV. Ona je jedini proizvođač mašina za „Ekstremnu ultraviolentnu litografiju“ (EUV), koje omogućavaju kompanijama TSMC, Samsung i Intel da prave manje, brže i energetski štedljivije čipove od konkurencije.

Princip je isti, sve su ostalo nijanse

U postupku pretvaranja prečišćenog kvarcnog pijeska u čipove, litografija je samo jedan od stotinak tehnoloških koraka i funkcioniše na istim principima koji su korišćeni za izradu analognih fotografija. Suština je da se dejstvom svjetlosti izaziva reakcija na fotoosetljivom sloju, kojim je prevučen materijal od kojeg se pravi čip. Principi su isti, samo što ASML-ove mašine koriste spektar ultraviolentnih zraka koji se prirodno javljaju jedino u kosmosu, a ovdje ih izazivaju specijalni laseri. Kada je riječ o preciznosti, neko je upotrebio poređenje da je ona jednaka kao kada biste strijelom odapetom sa Zemlje pogodili jabuku na Mesecu. Jedna ovakva naprava košta oko 150 miliona dolara i potrebno je nekoliko najvećih teretnih aviona da se dopremi do kupca. U najmodernijim fabrikama koje posjeduju TSMC, Samsung, a djelimično i Intel, rade desetine ovakvih mašina, praktično bez prestanka.

Holandska kompanija, ipak, i dalje najviše proizvodi mašine za „Duboku litografiju“ (DUV), namijenjene izradi nešto slabijih čipova prethodne generacije, jer njih pored tri vodeća, koriste i ostali proizvođači. ASML nije monopolista u ovom segmentu, ali pokriva više od dvije trećine tržišta, dok ostatak pripada uglavnom opremi koju proizvode Nikon i Canon. Činjenica da cjelokupno tržište specijalizovane litografske opreme čini samo nekoliko ponuđača i nekoliko desetina kupaca, a da su za EUV opremu Holanđani jedini ponuđač za samo tri kupca, razjašnjava zašto se ne razbacuju velikim marketinškim kampanjama i zašto šira javnost uglavnom i ne zna za njih.

ASML je osnovan 1984. godine, kao zajedničko preduzeće kompanije Philips i male holandske firme ASMI (Advanced Semiconductor Materials International). Zadržali su sedište u gradiću Feldhoven, iako je broj zaposlenih sa početnih nekoliko desetina u međuvremenu narastao na 28.000, a kompanija je otvorila pogone i istraživačke centre u još 16 zemalja. Tokom pandemijske 2020. godine njihov prihod se uvećao za 18% i dostigao 14 milijardi eura, dok je profit skočio za 43% i iznosi 3,7 milijardi eura. Akcijama ASML se trguje na berzama u Amsterdamu i Njujorku, a tržišna kapitalizacija kompanije premašuje 200 milijardi eura.

Žrtve najveće poznate industrijske špijunaže

Podatak da je tokom finansijske krize iz 2008. godine ASML otpustio hiljadu radnika ide u prilog tvrdnjama da je ova industrija podložna cikličnim oscilacijama i da je to slučaj i sa sadašnjom pomamom za čipovima. Ipak, preovlađuje mišljenje da će ovaj put tražnja dugo biti podgrevana zbog zahuktale digitalizacije, kao i uvođenja 5G mreža i „pametnih“ funkcionalnosti u sve više proizvoda. ASML procjenjuje da će broj „pametnih“ uređaja do kraja decenije biti povećan sa današnjih 40 na 350 milijardi. Zato tri vodeća proizvođača planiraju ogromne investicije u proširivanje kapaciteta i lansiranje još moćnijih čipova. Tokom narednih nekoliko godina TSMC će investirati 100 milijardi, Samsung 116 milijardi, a Intel 20 milijardi dolara.

Ali i oni će morati da čekaju u redu da im ASML isporuči svoje mašine, pošto kompanija ne može da proizvede više od pedesetak godišnje, a nema alternativnog tehnološkog postupka, niti alternativnog proizvođača EUV litografije. Šta više, Holanđanima se u tom segmentu ne nazire konkurencija, iako su prije nekoliko godina bili žrtve industrijske špijunaže takvih razmjera da im je dosuđena u to vreme najveća ikad zabeležena odšteta od 223 miliona eura. Tada su njihovi bivši zaposleni (kineskog porijekla), pokušali da organizuju sličnu proizvodnju u SAD, ali je ASML dobio sudski spor oko patentnih prava. Međutim, ni oni ne spavaju na lovorikama, pa su za 2023. godinu najavili još napredniju litografiju i nove mašine čija će cijena biti oko 250 miliona dolara!

Da inovativnost ne dolazi sama od sebe pokazuje njihov budžet za istraživanja i razvoj u koji se godišnje sliva više od dvije milijarde eura, odnosno 16 odsto prihoda. Pored toga, ASML je aktivan i po pitanju akvizicija, a ona iz 2013. godine kada su za dvije milijarde evra preuzeli američkog proizvođača specijalnih lasera „Cymer“, danas se smatra ključnom za kasniju pojavu EUV tehnologije.

Faktor Kina

Očekuje se da će do 2023. godine prihodi ASML porasti na 20 milijardi eura, mada postoje rizici vezani za kinesko tržište sa kojeg im dolazi 17% prihoda, uprkos činjenici da tamo ne izvoze najskuplju, EUV opremu.

Kinezi su, naime, kasnili sa pokretanjem proizvodnje čipova i dugo su se oslanjali na ogroman uvoz, neophodan da bi bili „svjetska fabrika“ potrošačke i ostale elektronike. Danas njihovi proizvođači čipova, kao uostalom i oni iz Japana i EU, tehnološki zaostaju godinama iza tri vodeće kompanije u ovoj oblasti. Pored ogromnih ulaganja i nedostatka vrhunskih stručnjaka, još veći razlog za ovakvu situaciju je taj što ovi proizvodi zastarevaju u roku od svega nekoliko godina. Onaj ko misli da uđe u ovu oblast, mora da računa na opasnost da proizvod koji namerava da pravi može biti prevaziđen već u trenutku dok gradi pogon i nabavlja opremu. Uz sve to, kineske kompanije se suočavaju i sa različitim zabranama na uvoz najnaprednije opreme, čime SAD i njihovi saveznici otežavaju dalji tehnološki uspon Kine u strateškim oblastima.

Zbog toga je ASML tek nedavno, nakon što je čekao duže od godinu dana i posle promjene američke administracije, dobio odobrenje holandske vlade da najvećem kineskom proizvođaču čipova SMIC, proda DUV opremu vrijednu 1,2 milijarde dolara.

Kako to radi Philips

Sadašnji najveći pojedinačni akcionari ASML su američki Capital Research Managment Company i Blackrock sa učešćem od 15,28% i 7,69%. Učešće kompanije Philips je simbolično, iako je inicijalno posjedovala oko 50% vlasništva u ASML. Philips je još početkom dvijehiljaditih prodao akcije u holandskoj kompaniji, kako bi taj novac uložio u svoju osnovnu djelatnost u to vrijeme, potrošačku elektroniku. To ovu kompaniju ipak nije spasilo od kapitulacije pred azijskom konkurencijom, tako da je danas usredsređena na proizvodnju medicinske opreme. Ironično ili ne, vlasništvo koje je Philips nekada imao u ASML-u, danas vrijedi dvostruko više od njegove ukupne tržišne kapitalizacije.

Vladan Žarković

broj 187/188, jul/avgust 2021. 

Check Also

Isplata dividende akcionarima Telekoma počinje u srijedu

Na Redovnoj Skupštini akcionara Crnogorskog Telekoma, održanoj 23. juna, odlučeno je da se dio dobiti …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *