EU (opet) protiv pranja novca: Posebna agencija će češljati i velike banke

Evropska komisija priprema nove, već šeste smjernice protiv pranja novca. Sad će tu biti i posebna agencija, jer mada propisi postoje, pranje novca u EU se naveliko nastavlja.

“Naši propisi protiv pranja novca su među najoštrijima na svijetu”, tvrdi potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis. “Ali se oni sad moraju i dosljedno sprovoditi.” Jer tu kod mnogih zemalja Unije – uključujući i Njemačku – nije bilo baš previše volje i napora: novac je novac, previše često se ne pita odakle je došao.

Čak i neke ugledne banke nisu nesklone da “malo pomognu”: ovi novi planovi su zapravo i nastali kad je 2018. otkriveno da je Danske Bank godinama prala novac preko jedne svoje relativno male filijale u Estoniji. To nije bio sitniš: procjenjuje se da je reč o oko 200 milijardi eura – sumnjivog ili barem nepoznatog porijekla.

To je i sve članice EU podstaklo da shvate da su potrebni novi propisi, ali i posebno telo koje bi i velikim bankama moglo i smjelo da “gleda u prste”. No ipak, to je odlučeno na “evropski način”: prvo treba dogovoriti gdje će biti sjedište te agencije tako da će ona biti spremna za posao – tek za tri godine. No onda joj se ostavlja još dvije godine da zaista počne da deluje u potpunosti, piše Dojče vele.

Evropska povjerenica za finansijske usluge Meirid Mekginis upozorava da je pranje novca “jasna prijetnja” – za građane, za demokratske institucije i za čitav finansijski sistem. Jer procjena je da čitavih 1,5% BDP-a Evropske unije – a to je 133 milijardi eura – otpada na poslove s “prljavim” novcem. “Moraju se začepiti rupe koje mogu da koriste kriminalci”, kaže povjerenica.

“Problem” kriminalaca je uvjek isti: kako novac stečen kriminalom – na primjer narkoticima, švercom, ucjenom, pljačkom ili kockom – “uvesti” u legalan opticaj. To se ne tiče samo organizovnog kriminala Starog kontinenta: Evropa je popularna među bandama čitavog sveta zbog ponekad velikih rupa u propisima i ukupnog ovdašnjeg bogatstva gdje je lakše “potopiti” nekoliko miliona.

Mnogo posla se obavlja “polulegalno”: preko anonimnih firmi i posrednika za koje je teško reći ko je pravi vlasnik. Toga ubrzo više ne bi smjelo biti: u EU će se uvesti indeks svih računa i njihovih pravih vlasnika – dakle ne samo poštanskog sandučića u Panami.

Jer trikova ima bezbroj: novac se dijeli na manje iznose, firme osnivaju firme koje su vlasnici još drugih firmi, a i transakcije preko nebrojenih računa u inostranstvu je posao od nekoliko sekundi.

Protiv toga već ima mnogo propisa – najkasnije kad se taj novac “pojavi” u Evropi na primer prilikom kupovine nekretnina, ali tu ima mnoštvo propusta.

Izvor: Bankar.rs

Check Also

Ekonomist: Izvjesno da će EU na neki način pomoći oko otplate kineskog kredita

Uprkos tome što Evropska unija (EU) nije direktnije odgovorila na prve zahtjeve crnogorske vlade da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *