Gdje se pojavio prvi papirni novac

Dodajte komentar

Novac je osnovno platežno sredstvo, ima ga u papirnom i metalnom obliku, a u posljednje vrijeme sve više u elektronskom. Prije pojave papirnog novca prvo se koristio melatlni novac. Istorijski podaci kažu da su se prve papirne novčanice pojavile u Kini u 7. vijeku, u Evropi se papirne novčanice koriste skoro 400 godina.

Prvi put u Evropi, banka u Stokholomu je izdala papirnu novčanicu 16. jula 1661. godine. Švedski papirni novac je poslužio kao primjer za štampanje ovakve vrste novca i uostalom delu Evrope. Ovo je bio veliki uspjeh u to vrijeme jer je olakšano plaćanje, s obzirom na to da više nije bilo potrebe za nošenjem velikih torbi sa zlatom i srebrom, a na ovaj način su smanjene i krađe. Međitim, sam početak razvijanja ovakvog oblika monaterne politike naišao je najprije na negodovanja, jer su trgovci u to vrijeme smatrali da njihovo izdavanje predviđa pad monetarnog sistema države.

Suočeni sa brojnim prigovorima, da bi izbjegli kritike, švedske vlasti su izdale novčanice sa najmanje 16 sertifikovanih odobrenja od istaknutih i pouzdanih zvaničnika koje su ih svojeručno potpisali. Nakon ovoga, u nadolazećim mjesecima mnoge Evropske vlade i trgovci su ovaj model vidjeli kao siguran, pa su se odlučivali da i sami krenu da štampaju papirni novac.

Prvi tragovi papirnog novca u Kini

Prvi tragovi pojave papirnog novca i istoriji vežu se za Kinu, tačnije za vrijeme vladavine dinastije Tang u 7. vijeku. Međutim, kao službena valuta se koriste tek od početka 11. vijeka.

Tada se pojavio prvi oblik mjenice pod imenom Jiaozi, koju numizmatičari smatraju prvim papirnim novcem u istoriji. Kako bi se suprotstavili falsifikovanju, jiaozi su otiskivani višestrukim pečatima novčanica.

Danas se u svijetu koristi više od 170 različitih valuta, a samo 8 odsto od ukupnog novca na svijetu predstavlja fizički novac, ostatak je u elektronskoj formi.

Pre pojave prvih oblika novca, ljudi su plaćanje izvršavali u naturi, te se tokom istorije moglo platiti sapunom, kakaoom, dlačicama iz slonovog repa, žitaricama, životinjskom kožom, perjem, čajem i drugim proizvodima.

Izvor: Blic.rs

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *