Rast cijena fosilnih goriva bi mogao da ubrza tranziciju ka električnim automobilima

Dodajte komentar

Rastuće cijene „crnog zlata“ bi mogle da pomognu ubrzavanju tranzicije ka električnim vozilima, ali će to doći uz izvjesnu cijenu, jer se u isto vrijeme usporava ekonomski oporavak.

Svjetska potražnja za sirovom naftom je u prosjeku porasla za 3,2 miliona barela dnevno u junu, u poređenju s prethodnim mjesecom, ali ponovo pokrenuta proizvodnja nafte se nije dovoljno zahuktala, što je bio okidač za rast cijena na tržištu.

Međunarodna energetska agencija je upozorila da bi cijene nafte, koje su otišle gore za dvije trećine ove godine, na 77 dolara za barel, mogle da se popnu još više , što bi moglo da dovede do nestabilnosti tržišta ukoliko naftne kompanije ne budu u stanju da isporuče više barela.

„Iako bi cijene na trenutnom nivou mogle da ubrzaju tempo elektrifikacije transportnog sektora i pomognu ubrzanju energetske tranzicije, ujedno bi mogle da uspore ekonomski oporavak, posebno u zemljama u razvoju“, saopštila je IEA.

U SAD, koje su „lakmus papir“ za svjetsko tržište, vozači se već sada suočavaju s rekordnim cijenama goriva. Cijena benzina je dostigla istorijski maksimum od 3,14 dolara za galon (3,78 litara), a mogla bi da se popne na čitavih pet dolara.

To bi rezultiralo nižim ukupnim troškovima vezanim za električne automobile, što bi moglo podstaći veći broj vozača da pređu na njih ranije nego što su prvobitno planirali. Međutim, više cijene goriva mogu podstaći inflaciju troškova u globalnoj ekonomiji, posebno u nerazvijenim zemljama.

Agencija sa sjedištem u Parizu, iskoristila je svoj uticajni mjesečni izvještaj o tržištu nafte da upozori članice OPEC-a i njihove saveznike (OPEC+), da ukoliko izostane uspjeh u pregovorima oko proizvodnje nafte, „to bi moglo značajno da zaoštri situaciju na tržištu“.

Potražnja za naftom je pala na najniži nivo još od Drugog svjetskog rata, nakon izbijanja pandemije korona virusa. Međutim, potražnja bi mogla da se vrati najbržom zabilježenom stopom, dostižući nivo od prije pandemije do kraja 2022., sudeći po ranijem izveštaju IEA-e.

Diskusije s OPEC+, u vezi s određivanjem koliko brzo ovaj kartel može da poveća proizvodnju nafte nakon istorijskog pada prošle godine, propale su prošle nedjelje, što znači povećanje proizvodnje neće biti dovoljno.

U međuvremenu, IEA je predvidjela da će potražnja za naftom između jula i septembra biti za 3,3 miliona barela viša nego u prethodnom kvartalu.

U Evropi je u junu značajno povećan broj putnika u vazdušnom saobraćaju, što je povećalo potražnju za ovom vrstom goriva. Broj zakazivanja letova je povećan za 52 odsto u Velikoj Britaniji, u poređenju s podacima iz maja, s tim što su slična povećanja zabilježena i u Francuskoj (46 odsto), Njemačkoj (44 odsto) i Španiji (53 odsto).

Neusklađenost između brzorastuće potražnje za naftom i sporijeg tempa njene proizvodnje, mogla bi dovesti do nestabilnosti naftnog tržišta, posebno ako isporuka iz OPEC+ ne bude na odgovarajućem nivou. Na kraju, tržišna nestabilnost „ne pomaže u obezbjeđivanju urednih i sigurnih energetskih tranzicija, niti je u interesu bilo proizvođača ili potrošača“, saopštila je IEA.

Vrele Gume

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *