Korona ukinula 21.000 radnih mjesta

Kao što se i globalno tržište rada suočava sa sporadičnim i nejednakim oporavkom od pandemije korona virusa, a prema posljednjem istraživanju Međunarodne organizacije rada ritam kreiranja novih poslova teško da će nadoknaditi gubitke izgubljenih poslova prije 2023. godine, tako i crnogorski sindikalci ocjenjuju trendove iz prvih pet mjeseci ove godine, ali i upozoravaju da je neophodno uložiti još dosta napora u stvaranje ambijenta za otvaranje novih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada, piše Pobjeda.

U Uniji samostalnih sindikata Crne Gore (USSCG) smatraju da su statistički podaci veoma zabrinjavajući i opominjući i da zahtijevaju hitne, konkretne i sistemske aktivnosti, ali isto tako da smo u prvih pet mjeseci imali neke skromne, ali pozitivne indikatore na tržištu rada.

Na dan proglašenja epidemije, 14. marta prethodne godine, na evideniciji Zavoda za zapošljavanje (ZZCG) bilo je 35.429 nezaposlenih, dok smo na kraju maja 2021. godine na evidenciji imali 56.385 nezaposlenih, što je gotovo 21 hiljada nezaposlenih više.

Ako posmatramo statistiku za isti period, poredeći podatke iz maja prethodne i maja ove godine, to je 42.194 na 56.385 nezaposlenih lica, što je povećanje za 14.191 i rast stope nezaposlenosti sa 17,89 na 24,3 odsto.

“Prema zvaničnim statističkim podacima, najveći pad broja zaposlenih zabilježen u sektoru djelatnosti: trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala. Tako je u ovom sektoru djelatnosti na kraju 2019. godine bilo 39.834 zaposlena, dok je na kraju 2020. godine bilo registrovano 34.922 zaposlenih”, kazala je za Pobjedu zamjenica generalnog sekretara USSCG Ivana Mihajlović.

Ona ukazuje da prilikom razmatranja ovih podataka, treba imati u vidu da je najveći broj prekarnih (povremeni i privremeni) ugovora, kakvi su ugovori o radu na određeno vrijeme, zastupljen upravo u tim djelatnostima, te da usljed krize izazvane korona virusom značajnom broju zaposlenih ugovori nijesu produžavani.

“Sa druge strane, u ovom kontekstu, trebalo bi imati u vidu i činjenicu da smo tokom 2020. godine bili suočeni sa brojnim izazovima koji su drastično uticali na prošlogodišnju turističku sezonu, usljed čega nije bilo potrebe za angažovanjem većeg broja lica u trgovini, što je bio slučaj sa svim prethodnim godinama kao sezonskim poslovima”, kazala je Mihajlović.

Tokom perioda pandemije i bivša i sadašnja Vlada sprovodile su programe podrške nezaposlenima. Od marta prethodne godine do danas u nekoliko navrata je isplaćivana novčana pomoć licima sa evidencije nezaposlenih u iznosima od 50 do100 eura, dok je jedna od mjera podrazumijevala i oslobađanje dijela troškova za električnu energiju, tačnije 40 odsto ukupnog iznosa računa za mjesece maj, jun i jul. Ova mjera odnosila se i na penzionere sa penzijom nižom od 222 erua.

“Jedna od mjera koje mogu pomoći novom zapošljavanju, a koja je za USSCG posebno značajna, i na čijoj smo realizaciji i u prethodnom periodu insistirali, jeste mjera podrške novom zapošljavanju. Vjerujemo da ova mjera može ohrabriti poslodavce da pristupe novom zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta”, kaže Mihajlović.

Na pitanje da li je država, odnosno Vlada, prema mišljenju sindikata, uradila dovoljno da se sačuvaju radna mjesta, Mihajlović je kazala da je epidemija ogolila stvarnost, pokazala da neoliberalizam stoji na klimavim nogama i da tržišta, bez jake intervencije države, ne mogu sama riješiti probleme sa kojima se suočavaju.

“USSCG smatra da su sve do sada preuzete mjere bile sveobuhvatne i da su, upravo zahvaljujući njima, u najvećoj mogućnoj mjeri očuvani i likividnost privrede i radna mjesta. Za određene mjere USSCG je smatrala da su morale biti izdašnije, posebno u prvom talasu korona krize kada je većina privrede trpjela prekid rada, u smislu da se subvencije vezuju za iznos prosječne, a ne minimalne zarade. Ipak, vjerujemo da je u datim okolnostima i sa budžetom koji je u konstantnom deficitu, država uradila veliki posao i pružila veoma značajnu podršku privredi”, smatra Mihajlović.

Ona podsjeća da je USSCG od proglašenja epidemije apelovala na poslodavce da ne reaguju ishitreno i da problem, u kojem smo se svi zatekli, ne rješavaju na način da zaposlenima otkazuju ugovore o radu.

“Istovremeno smo apelovali na državu da mjere podrške kreira i realizuje u što kraćim rokovima kako bi pomogla očuvanju radnih mjesta. U oba slučaja insistirali smo na vođenju socijalnog dijaloga, vjerujući da svaki poslodavac kroz iskren i otvoren dijalog sa zaposlenima ili sindikatima može dobiti njihovo razumijevanje i podršku, te da svaka vlada, pa samim tim i Vlada Crne Gore, ovako krupne izazove i krizne situacije najbezbolnije može prevazići ukoliko njeguje dijalog, zajednički pristup i dogovor ključnih socijalnih partnera”, ističe zamjenica generalnog sekretara USSCG.

Upravo je dijalog i bio model koje su koristile brojne, visokorazvijene zemlje, tvrdi ona, čime su omogućile postizanje, pored ostalog, dogovora koji obezbjeđuju da privredni subjekti koji dobiju pomoć države neće otpuštati svoje zaposlene.

Ona podsjeća da je USSCG upravo insistirala na tome da se sve mjere podrške, posebno one koje se odnose na subvencije za zarade, vezuju za obavezu poslodavaca da ne smanjuju broj zaposlenih.

“Osim navedenog, neophodno je stvarati uslove za otvaranje novih radnih mjesta, iznalaženje dodatnih mehanizama za podršku novom zapošljavanju, te podstaći raznim vidovima subvencija domaće poljoprivrednike i obezbijediti im siguran otkup. Neophodno je i pokrenuti sveobuhvatnu kampanju i projektovati stvarne, a ne deklarativne, mjere za efikasnu legalizaciju radnog odnosa ogromnog broja lica koja rade ,,na crno“, istakla je Mihajlović.

Posljednjih mjeseci, ukazuje naša sagovornica, kako se popravlja epidemijska situacija, dolazi i do pozitivnih trendova kada je u pitanju zapošljavanje.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, u periodu od 1. januara do 31. maja tekuće godine oglašeno je 8.100 radnih mjesta, od čega čak 7.024 na određeno vrijeme, a u istom periodu sa evidencije Zavoda zapošljeno je 5.438 lica.

Komentarišući ove podatke, Mihajlović kaže da je i u realnim, a posebno u kriznim vremenima, svako novo radno mjesto, svako novo zaposleno lice više nego značajno.

“Međutim, u odnosu na podatke koji pokazuju koliko je nezaposlenih lica na evidenciji, potrebno je uložiti još dosta napora kako bi se stvorio ambijent za otvaranje novih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada”. zaključuje Mihajlović.

Prema istraživanju Unije poslodavaca Crne Gore, pod nazivom „Odgovor na krizu kovid-19: Izazovi, potrebe i očekivanja crnogorskih preduzeća“, koje je objavljeno u martu, a odnosi se na 2020. godinu, navodi se da su uprkos ozbiljnim poremećajima izazvanim kovid krizom, crnogorska preduzeća postepeno nastavila sa radom u posljednjem kvartalu 2020.

Dominantna većina preduzeća, njih 95 odsto, mogla je da radi u cjelosti, dok pet odsto njih nije nastavilo rad, što je bio slučaj sa gotovo četvrtinom preduzeća u toku drugog kvartala 2020. godine.

Alarmantno je, piše u istraživanju, što je udio preduzeća koja rade sa značajno smanjenim kapacitetom (32 odsto) ostao na gotovo istom nivou kao i u periodu zaključavanja.

Prema ovom dokumentu, mikro preduzeća su se suočila sa najvećim poteškoćama u obnavljanju svog poslovanja. Tako u posljednjem kvartalu prošle godine sedam odsto ovih preduzeća nije radilo, dok je 40 odsto poslovalo sa znatno smanjenim kapacitetom.

Prema analizi Unije poslodovaca, sektorski gledano, HOREKA i sektor usluga i transporta prikazali su najslabiji kapacitet za oporavak nakon što ih je kriza najteže i pogodila.

Prihodi preduzeća takođe su bili dramatično pogođeni, tako da je gotovo 90 odsto njih bilježilo pad prihoda u odnosu na isti period prethodne godine, a tek mali udio preduzeća, devet odsto, je poslovao bez promjena, a svega dva odsto je prijavilo rast prihoda.

Prosječni pad prihoda, za sva anketirana preduzeća, iznosio je 47 odsto, a najveći pad prihoda, u odnosu na isti period 2019. godine, prijavila su mala preduzeća. Gotovo petina mikro preduzeća i četvrtina malih preduzeća prijavila su pad prihoda od preko 80 odsto.

U cilju smanjenja troškova povezanih sa radnom snagom, mjera koje su preduzeća najčešće koristila bilo je smanjenje ili potpuno zamrzavanje novog zapošljavanja (46 odsto).

Dodatno, jedna trećina preduzeća je odložila povećanje zarada, dok je blizu 30 odsto njih smanjilo troškove za obuku zaposlenih. Iako je smanjenje broja zaposlenih bilo među najmanje rasprostranjenim mjerama smanjenja troškova, gotovo jedna četvrtina preduzeća predviđa otpuštanja u narednom periodu.

Mala i srednja preduzeća imala su najveći udio ispitanika koji namjeravaju da otpuste radnike (40, odnosno 30 odsto). Po sektorima, moguća ukidanja radnih mjesta najviše zabrinjavaju u sektoru HOREKA, sa čak 53 odsto preduzeća koja planiraju smanjenje broja zaposlenih. Nadalje, trećina preduzeća u transportnom sektoru, skoro 30 odsto u sektorima usluga i informacija i komunikacija, te jedna četvrtina u sektoru trgovine najavilo je da očekuju otpuštanja u narednom periodu.

Check Also

Most Verige bi ugrozio status Kotora

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *