Da li rad od kuće odgovara bankama i njihovim zaposlenima?

Dok se među analitičarima „lome koplja“ oko koristi i mana masovnog rada od kuće, pojedini sagovornici u bankama smatraju da je najbolji kombinovani model, koji obuhvata i rad od kuće i iz kancelarije. Na taj način se zaposlenima, pored svojevrsne udobnosti, nudi i mogućnost da neposredno razmjenjuju ideje sa kolegama, kao i da ostanu u toku sa dešavanjima u firmi.

Početkom maja, Societe Generale banka je objavila da će svojim zaposlenima u Francuskoj i po završetku aktuelne pandemije omogućiti da tri dana nedjeljno rade od kuće. U manje turbulentna vremena, ovakva objava bi bila udarna vijest za ekonomske medije. Sada se utopila u moru drugih informacija o poslodavcima koji smišljaju sve moguće načine kako da sebi i svojim zaposlenima olakšaju način rada.

Primjer francuske banke najvjerovatnije će slediti britanska HSBC, holandska IGM, njemački Deutsche Bank i mnoštvo drugih evropskih banaka. I sa druge strane Atlantika ovaj model rada stiče pristalice, ali raste i broj onih koji ne mogu da odluče da li od njega ima više koristi ili štete. Tako je američka banka JP Morgan Chase prvobitno najavila da će 10 odsto njenih zaposlenih poslije pandemije moći da radi iz svojih domova. Međutim, uprava je naprasno promijenila odluku i dala zaposlenima rok da se do jula vrate u svoje kancelarije.

Prednosti i mane rada od kuće

Iako je tek sada postao masovan, rad od kuće nije novost u poslovnom svikjetu. S napretkom tehnologija, ovakav model rada je odavno počeo da se primjenjuje u nekim kompanijama, posebno u IT sektoru. Uporedo sa širenjem takvog, fleksibilnog načina poslovanja, analitičari su davali različite, a često i oprečne ocjene o njegovim efektima.

Pandemija je, iznenada, dovela do toga da se djelotvornost rada od kuće provjeri na najmasovnijem „uzorku“ do sada. Urađeno je mnoštvo istraživanja na ovu temu, a rezultati ni sada nijesu crno-bijeli. Očigledna korist za poslodavce su uštede na izdacima za poslovni prostor, a neke kompanije već rasprodaju dio svojih komercijalnih nekretnina, procjenjujući da im više neće biti potrebne.

Ipak, dio poslodavaca ocjenjuje da produktivnost kod ovakvog načina rada generalno opada, dok su mišljenja zaposlenih podijeljena. Jednima takav način rada jako odgovara, dok se drugi žale da više ne postoji granica između poslovnog i privatnog, da rade više a manje su efikasni, kao i na zamor sastancima preko aplikacija za telekonferencije (čak je skovan i termin „zumor“ po jednoj od najpopularnijih aplikacija). Mladi više nijesu u prilici da uče od starijih kolega kao što je to moguće u kancelariji, a mnoge žene su došle u situaciju da zbog preopterećenosti porodičnim obavezama trpi njihov posao.

Najbolji je kombinovani model rada

Beogradska Addiko banka je odmah na početku pandemije prešla na rad od kuće, kaže za Biznis i finansije Marija Mijatović, direktorka Odjeljenja ljudskih resursa i organizacije u ovoj banci. Zahvaljujući stručnjacima u IT sektoru, posao se obavljao neometano i uz poštovanje svih bezbjednosnih protokola. Procenat zaposlenih koji je radio od kuće kretao se oko 60 odsto dok je ostatak bio vezan za rad iz kancelarija ili ekspozitura zbog same prirode posla.

„U prvim mesecima pandemije, najvažnije je bilo da svim zaposlenima kojima priroda posla to dozvoljava omogućimo da rade od kuće. Naš IT sektor je tu odigrao ključnu ulogu i omogućen je rad od kuće za svega tri dana za sve zaposlene kojima je priroda posla to dozvoljavala. Ono što je veoma važno naglasiti jeste da su u prvim mjesecima pandemije zaposleni koji nijesu imali mogućnost rada od kuće zbog prirode posla, a ulaze u kategorije stariji od 60 godina, roditelji djece do 12. godina i lica sa hroničnim oboljenjima, bili oslobođeni obaveze rada uz 100% naknade zarade. Takođe, u prvim mjesecima pandemije zaposlenima kojima je priroda posla takva da moraju da dolaze na posao omogućili smo uvećanu zaradu za dane kada su dolazili u kancelarije”, pojašnjava Mijatović kako su se „u hodu“ prilagođavali novim okolnostima.

Kada su se prilagodili i u potpunosti navikli na nov način rada, shvatili su da su kroz ovo iskustvo stekli i neka nova saznanja, koja će im biti od koristi prilikom dalje organizacije poslovanja. „Ispostavilo se da su naši zaposleni podjednako produktivni i predani poslu bez obzira da li rade od kuće ili u kancelariji, tako da ćemo ovaj modalitet – stalni rad od kuće ili rad od kuće kombinovan sa dolaskom u kancelariju – primjenjivati i ubuduće”, najavljuje Mijatović.

Ona smatra da su zaposlenima u postizanju dobrih rezultata bile korisne i online edukacije koje je banka organizovala kako bi im pomogla da se nose sa stresom, bolje prilagode i organizuju vrijeme u drugačijim uslovima, kao i psihološka pomoć koja im je dostupna.

U međuvremenu, Addiko banka je sprovela i dvije ankete o zadovoljstvu i učinku zaposlenih prilikom rada od kuće. Rezultati su pokazali da 89 odsto njih smatra da su jednako produktivni kada rade u svojim domovima, a 91 odsto da ovakav način rada ne narušava timsku atmosferu u kompaniji.

Addiko banka je, zato, odmah po završetku vanrednog stanja počela da kombinuje rad od kuće sa radom u kancelariji. „Nastavićemo da primjenjujemo ovakav model i u budućnosti, pošto se pokazao kao veoma produktivan. On zaposlenima pruža određenu vrstu udobnosti unutar sopstvenog doma, ali i mogućnost da neposredno razmjenjuju ideje kada su prisutni u kancelarijama. Zato ovo rješenje za sada djeluje kao najoptimalnije”, ocjenjuje Mijatović.

Izvor: Bif.rs

Check Also

Crna Gora u fokusu na Adria Hotel Forumu

Adria Hotel Forum (AHF), vodeća konferencija za hotelijerstvo u jugoistočnoj Evropi, održana je ove nedjelje …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *