Goldman Sachs ima dvije važne prognoze oko evropskog ekonomskog oporavka

Analitičari Goldman Sachsa iznijeli su svoja predviđanja za očekivani oporavak u eurozoni, ističući da vjeruju da će Evropska centralna banka ukinuti svoje neviđene mjere poticaja, a također sugerišući da se na mjere štednje više neće moći pouzdati.

Ulagači u Evropi fiksirani su na ono što će ECB preduzeti u smislu podsticaja, posebno nakon što su Federalne rezerve u Sjedinjenim Državama prošle nedjelje povisile svoja očekivanja o inflaciji i predvidjele nova povećanja stopa za 2023. godinu.

U razgovoru za CNBC-ov “Street Signs Europe” u ponedjeljak, Sven Jari Stehn, glavni evropski ekonomista u Goldman Sachsu, rekao je da bi najnovije stajalište Feda “trebalo učiniti Upravno vijeće [ECB] sigurnijim da može početi smanjivati otkup PEPP-a kasnije ove godine”

ECB je uveo novi program otkupa obveznica nakon pandemije koronavirusa, nazvan Program hitne pandemijske kupovine. Trenutno bi trebao trajati do marta 2022. godine i iznositi 1,85 triliona eura (2,2 triliona dolara).

“Mislimo da će odstupiti od programa kupovine PEPP-a na sastanku u septembru, prelazeći u četvrto tromjesečje”, rekao je Stehn, dodajući također da Upravno vijeće ne “žuri slijediti Fed u ubrzavanju izlaznog rasporeda.”

Goldman Sachs je prošle nedjelje procijenio rast BDP-a od 5,4% za eurozonu ove godine, iznad konsenzusa, uprkos napretku u programima vakcinacije.

Međutim, još uvijek postoji zabrinutost da inflacija neće porasti na željeni nivoza ECB, uprkos ponovnom otvaranju kroz koje prolaze različite ekonomije eura. Stoga bi bila potrebna kontinuirana podrška centralne banke koja kao ključni cilj koristi inflaciju.

Goldman očekuje samo “postupno povećanje” temeljne inflacije na 1,5% u četvrtom kvartalu ove godine. Mandat ECB-a je osigurati stabilnost cijena s ciljem inflacije od “blizu, ali ispod 2%”.

Pandemija koronavirusa takođe je vidjela kako su vlade pojačale svoju fiskalnu podršku i olabavile svoje proračune – pristup koji je naglo bio u suprotnosti s mjerama štednje koje je eurozona primijenila nakon globalne finansijske krize 2008. godine.

Ovaj pristup bio je moguć jer je svih 19 država eura odlučilo privremeno da ukine budžetska pravila EU-a kako bi imale prostora za više trošenja i smanjile ekonomski šok pandemije. Međutim, 19 zemalja treba razgovarati o reviziji budžetskih pravila EU-a, koje neki smatraju previše restriktivnim i zastarjelim.

“Očekujemo da će se verzija fiskalnih pravila primjenjivati od 2023. nadalje … Međutim, imamo četiri fiskalna razloga za mišljenje da povratak fiskalnoj konsolidaciji neće biti iznenađujuće brz kao nakon GFC-a i tokom krize u eurozoni”, napisali su analitičari Goldman Sachsa prošle nedjelje.

(SEEbiz)

Check Also

MMF odobrio najveću tranšu ikada iz svojih rezervi: Najviše opet najbogatijim zemljama

Bord guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je najveću alokaciju Specijalnih prava vučenja (SDR) ikada …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *