Nakon raspada Jugoslavije: Bogati postali još bogatiji

Dodajte komentar

Prijelaz iz socijalizma u kapitalizam u zemljama bivše Jugoslavije obilježen je značajnim porastom nejednakosti.

Svih šest republika – Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija imaju slične trendove, piše Bankometar.

Udio nacionalnog dohotka koji je završio kod jedan posto najbogatijeg stanovništva povećao se između 1989. i 2019. u svim bivšim jugoslavenskim republikama.

Slovenija, Hrvatska i Crna Gora imale su najizraženiji rast bogatstva najbogatijih, s oko četiri do pet odsto ukupnog nacionalnog dohotka.

Rast je bio manje intenzivan u Srbiji i Makedoniji, s rastom od oko dva postotna boda nacionalnog dohotka. Bosna i Hercegovina je između i imala je rast za oko tri postotna boda.

Istovremeno, udio nacionalnog dohotka koji doseže 40 posto od najsiromašnijeg stanovništva smanjio se u svim republikama.

U Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, pad je iznosio oko tri do četiri postotna boda ukupnog nacionalnog dohotka između 1989. i 2019. godine.

U Bosni i Hercegovini i Makedoniji pad je bio manji, oko 2-2,5 postotnih bodova.

Samo Hrvatska nije zabilježila značajniji pad, udio 40 posto najsiromašnijih u ukupnom bogatstvu tamo se smanjio za samo 0,3 postotna boda.

Konačno, porast učešća prihoda kod jednog postotka stanovništva u ovo vrijeme se odrazio na pad učešća kod najsiromašnijih 40 posto stanovništva.

Udio prihoda preostalih 59 posto stanovništva i dalje je uglavnom stabilan.

Jedina iznimka je Hrvatska, gdje je povećanje učešća nacionalnog dohotka među jedan posto najbogatijih išlo ponajprije na štetu prosječnih 59 posto stanovništva.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *