Kako je hrana siromašnih postala simbol prestiža

Prezreni sastojak mizerne potrošačke korpe siromašnih u jugoistočnoj Aziji, riba azijska arovana, postala je vruća roba onog trenutka kada je proglašena ugroženom vrstom. Iako je u međuvremenu dozvoljen uzgoj arovane, njenom prestižu na globalnom tržištu kao statusnom simbolu najviše su doprinijeli novi bogataši u Kini. Sa pojedinim vrstama koje dostižu cijenu i do 300.000 dolara po komadu, ovaj posao je postao toliko profitabilan, da ga prate prevare, pljačke i ubistva zbog kojih sada više nalikuje uzgajanju droge, nego ribe. Zato ovu ribu nazivaju i „agentom haosa“.

Rijetko se događa da nešto što je bilo simbol siromaštva postane luksuz i stvar prestiža među najbogatijima. Upravo to se desilo sa azijskom ribom arovana, koja krasi akvarijume državnika, poslovnih magnata, ali i dobrostojećih tajkuna „sumnjivih zanimanja“ širom svijeta, a neki od primjeraka ove vrste mogu koštati više od Ferarija.

Ova riba je sve do sedamdesetih godina prošlog vijeka bila jedan od glavnih sastojaka u mizernoj potrošačkoj korpi mnogih siromaha u jugoistočnoj Aziji. Zbog pretjeranog ulova i potrošnje, zamirala su njena staništa sve dok arovana nije proglašena ugroženom vrstom 1975. godine, na osnovu Konvencije o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune (CITES). Ali od kada je zabranjena trgovina azijskom arovanom, ona postaje vruća i sve traženija roba na tržištu.

Najveće lokalno tržište arovane bilo je u Maleziji, odakle je krenuo i prvi krijumčarski lanac koji se preko Tajvana povezao sa kriminalnim grupama u Japanu. U pokušaju da smanje ilegalnu trgovinu, vlasti u zemljama jugoistočne Azije su u dogovoru sa zvaničnicima CITES-a dozvolile poljoprivrednicima da legalno uzgajaju i prodaju arovanu, nadajući se da će na taj način sniziti cijene i tako ujedno urušiti crno tržište.

Broker sa škrgama

Pokazalo se, međutim, da tržište ima svoju logiku, koja uprkos neoliberalnim teoretičarima, umije da bude nelogična. Iako se legalno prodavala, arovana je dobila pedigre otmenosti zbog svog izgleda i dugovječnosti, a narastajuća srednja klasa i novokomponovana azijska elita, prije svega u Kini, stvorila je novu „arovana“ mitologiju.

Nekadašnja hrana siromašnih preobratila se u „ribe zmajeve“ koje donose sreću i bogatstvo, a uz to, ni manje ni više, svojim ponašanjem predskazuju investitorima kada su njihove odluke o ulaganju ispravne, a kada ih mogu odvesti u propast. Ovo ludilo se prelilo na svjetsko tržište, presvučeno u simbol bogataškog prestiža ali i u pametnu investiciju koja se može višestruko isplatiti preprodajom.

Naime, danas se cijene ove ribe, u zavisnosti od vrste, kreću od nekoliko stotina dolara po komadu, do primjeraka koji koštaju desetine, pa i stotine hiljada dolara, a procjenjuje se da globalno tržište vredi oko 200 miliona dolara godišnje.

Stoga ne čudi da su, iako na papiru zaštićena vrsta, divlje arovane gotovo izumrle. Istovremeno, podstaknuti ponašanjem velikih igrača, oni manji su prepoznali priliku za sebe, pa su uzgajališta arovane počela da niču širom Azije. Danas ih ima preko 250, najviše u Maleziji, Indoneziji i Singapuru.

Agent haosa

Najveći proizvođač u Indoneziji je kompanija „PT Munjul Prima Utama“, čiji je vlasnik Tris Tanoto prethodno bio direktor u jednoj novinskoj kući. On je još osamdesetih godina, odmah pošto su vlasti dozvolile uzgoj arovane, napustio tadašnji posao i okrenuo se novom, azijskim arovanama, kupivši 12 riba za 170 dolara. Sada ova firma iz Džakarte prihoduje od prodaje oko tri miliona dolara godišnje. U ponudi ima osam vrsta arovane, čije cijene se kreću od 1.200 do 5.500 dolara po komadu, ali jarko crvene sorte „Super Red“, koje su posebno popularne u Kini gdje je crvena boja simbol sreće, prodaju se i za 30.000 dolara po jednoj ribi.

No, izuzetno rijetke vrste, poput albino odraslih arovana mogu dostići i deset puta veću cijenu, tvrdi američka novinarka Emili Vojt u svojoj knjizi „Zmaj iza stakla“, koja je istraživala ovo tržište širom svijeta. Cijena albino arovana kreće se od 70.000 dolara pa naviše, a najskuplja je prodata na jednoj aukciji u Maleziji 2017. godine za čak 300.000 dolara.

Uzgajivač je američkoj novinarki tvrdio da je ovaj primjerak, koji je tada koštao više od Ferarijevog modela „Kalifornija“ čija je cijena iznosila 200.000 dolara, završio u akvarijumu jednog visokog komunističkog funkcionera u Kini.

Uzgajališta se masovno šire i po Singapuru, gdje je najveći uzgajivač Keni Jep, poznat pod nadimkom „Keni Riba“. U široj javnosti je postao prepoznatljiv kada se radi reklame slikao go sa ribama koje uzgaja. Njegova kompanija „Kian Hu“ proizvodi čak sedam hiljada vrsta arovane i distribuira ih u 80 zemalja preko pet globalnih čvorišta. Kompanija se kotira na Singapurskoj berzi, a 2019. godine ostvarila je prodaju u vrijednosti od 30 miliona dolara.

Konkurencija je jaka, ali i nezdrava. Često se dešavaju prevare, tako što se u ime najpoznatijih uzgajivača lažno predstavljaju manji preprodavci širom svijeta. Nije rijetkost ni da se jedna ista riba prodaje za pozamašne avansne sume različitim kupcima.

Mada najpoznatiji uzgajivači neće javno to da priznaju, činjenica da su njihova uzgajališta zaštićena betonskim ogradama, žicom, sigurnosnim kamerama i naoružanim čuvarima, potvrđuje nezvanične priče da ovo tržište po oružanim pljačkama i ubistvima sve više nalikuje uzgajanju droge, a ne ribe. Zato Emili Vojt, koja detaljno opisuje kriminal i malverzacije vezane za arovanu, naziva ovu ribu „agentom haosa“.

Riblja mafija

To je vjerovatno i jedan od razloga što se manji uzgajivači rjađe odlučuju za veleprodaju trgovcima u drugim zemljama. Među njima je i Britanac Dejvid Kar, vlasnik ogromne prodavnice „Planet Arovana“ u Londonu. Kar je bivši kuvar, koji je postao opsjednut azijskom arovanom, toliko da je u Maleziji proveo godinu dana kako bi što više naučio o ovoj ribi.

Prvo je kupovao arovanu od manjih uzgajivača i prodavao je u Velikoj Britaniji, da bi potom i sam, u zajedništvu s još nekolicinom ulagača, u Maleziji pokrenuo sopstveno uzgajalište. Prema njegovim riječima, potrebno je ulaganje od 50.000 do 100.000 dolara da bi posao za relativno kratko vrijeme postao veoma isplativ, a sa svog uzgajališta prodaje ribe ljubiteljima na zapadnim tržištima po cijeni od 300 pa do preko 4.000 dolara.

Bivši kuvar tvrdi da se potražnja sve više seli na Zapad, gdje finansijska elita sada ima novi sport – međusobno razmjenjuju primjerke arovane na određeno vrijeme. Ipak, to nije ni blizu ekscentričnom ponašanju vlasnika ovih ekskluzivnih kućnih ljubimaca u Kini, koja ne samo da je najveće tržište za ovu vrstu ribe, nego i rasadnik novih poslova koji profitiraju na strasti kolekcionara. Jedan od njih je i specijalizacija plastičnih hirurga isključivo za ulepšavanje arovana. Vrše se estetski zahvati na očima, bradi i repu riba, koji koštaju od 60 do preko 100 dolara po zahvatu.

Za razliku od Azije i Evrope, gdje je prodaja uzgajanih arovana legalna, u Sjedinjenim Američkim Državama je strogo zabranjena prema američkom zakonu o ugroženim vrstama. Stoga je Sjeverna Amerika najveće crno tržište za pomenute ribe među zapadnim zemljama. Procjenjuje se da ilegalni trgovci prodaju pojedine primjerke i po trostruko većoj cijeni od nabavne. Zato mnogi smatraju da su kazne koje se kreću između 5.000 i 15.000 dolara za ovu vrstu ilegalne trgovine premale da bi „stale na rep“ ribljoj mafiji.

Zorica Žarković

Izvor: Bif.rs

Check Also

MMF odobrio najveću tranšu ikada iz svojih rezervi: Najviše opet najbogatijim zemljama

Bord guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je najveću alokaciju Specijalnih prava vučenja (SDR) ikada …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *