Samo jedna banka u BiH u minusu

Dodajte komentar
Centralna banka BiH

U prva tri mjeseca 2021. banke u Federciji BiH imale su pozitivan finansijski rezultat (zaradu) od 79 miliona KM, koji je za 6,5 miliona KM ili 8,9 posto veći u odnosu na isti period prethodne godine.

Neto dobit je iskazalo 14 banaka, dok je gubitak iskazala jedna banka. Jedini gubitaš među bankama bila je Komercijalno-investiciona banka Velika Kladuša koja je zabilježila gubitak od 16.000 KM.

Posmatrajući osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utiču na poziciju likvidnosti banaka, može se zaključiti da je likvidnost bankarskog sektora u FBiH na kraju prvog kvartala 2021. godine zadovoljavajuća, i pored negativnih efekata na privredu uzrokovanih pandemijom.

Najveću zaradu imala je Raiffeisen bank BiH Sarajevo sa čak 23 miliona KM. Zanimljivo je da je ona prestigla Unicredit bank Mostar koja je u posljednje vrijeme bila najuspješnija banka, a koja je sada na drugom mjestu sa zaradom od oko 20 miliona KM za tri mjeseca.

Unicredit je i dalje najveća banka po veličini aktive, te iznosima kredita i depozita.

Detalji o poslovanju bankarskog sektora u FBiH

U FBiH je na dan 31. marta 2021. godine poslovalo 15 komercijalnih banaka, sa 525 organizacionih dijelova, u kojima je bilo zaposleno ukupno 6.452 radnika, što je za 70 radnika manje u odnosu na kraj 2020. godine.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH sa 31.03.2021. godine iznosi 24,5 milijardi KM i za 130,6 miliona KM ili 0,5% je veća u odnosu na 31.12.2020. godine.

Ukupni kapital banaka u FBiH iznosi 3,1 milijardu KM, što je za 67,7 miliona KM ili 2,2% veće u odnosu na kraj 2020. godine, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde KM. Učešće ukupnog kapitala u izvorima na nivou bankarskog sektora FBiH iznosi 12,8%.

Regulatorni kapital iznosi 2,7 milijardi KM i veći je za 12,8 miliona KM ili 0,5% u odnosu na kraj 2020. godine. Stopa regulatornog kapitala bankarskog sektora FBiH na dan 31.03.2021. godine iznosi 19% i za 0,1 procentni poen je manja u odnosu na kraj 2020. godine.

Na dan 31.03.2021. godine krediti iznose 15,3 milijarde KM i ostvarili su povećanje od 88,2 miliona KM ili 0,6% u odnosu na kraj 2020. godine.

Krediti odobreni stanovništvu, sa učešćem u ukupnim kreditima od 47,7%, ostvarili su povećanje od 0,6% i iznose 7,3 milijarde KM.

Krediti odobreni pravnim licima, sa učešćem u ukupnim kreditima od 52,3%, ostvarili su također stopu rasta od 0,6% i iznose osam milijardi KM.

Kreditni portfolio u nivou kreditnog rizika 3 (NPL) na dan 31.03.2021. godine iznosi 970,9 miliona KM i čini 6,3% ukupnog kreditnog portfolija, a smanjen je za 11,9 miliona KM ili 1,2% u odnosu na kraj prethodne godine, najvećim dijelom zbog izvršenog računovodstvenog i trajnog otpisa, kao i posebnih mjera koje je FBA poduzimala u prošloj godini.

Po isteku mjera koje je propisala FBA za oporavak od negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem COVID-19 , FBA upućuje na potrebu dodatne pažnje u periodu potrebnog za oporavak od pandemije, odnosno upućuje i na daljnje prisutan povećan rizik rasta kreditnog portlolija na nivou kreditnog rizika 3.

Od ukupnih kredita plasiranih pravnim licima, na NPL se odnosi 520,4 miliona KM ili 6,5%, što je za 0,3 procentna poena manje u odnosu na kraj 2020. godine. Za sektor stanovništva NPL iznosi 450,5 miliona KM ili 6,2%, što je za 0,2 procentna poena veće u odnosu na kraj 2020. godine.

Novčana sredstva iznose 7,4 milijarde KM ili 30,3% ukupne aktive i veća su za 26,4 miliona KM ili 0,4% u odnosu na kraj 2020. godine.

Ulaganja u vrijednosne papire sa 31.03.2021. godine iznose 1,7 milijardi KM, sa učešćem u aktivi od 7% i povećana su u odnosu na kraj 2020. godine za 39,4 miliona KM ili 2,3%.

Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka iznose 19,8 milijardi KM, sa učešćem od 80,7% u ukupnoj pasivi. U odnosu na kraj 2020. godine, veći su za iznos od 144,7 miliona KM ili 0,7%.

Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka iznose 10,2 milijarde KM i povećani su za 270,8 miliona KM ili 2,7%, što predstavlja značajan pokazatelj povjerenje građana u bankarski sistem.

Uzeti krediti iznose 772,9 miliona KM, sa učešćem od 3,2% u ukupnoj pasivi i smanjeni su za 39 miliona KM ili 4,8% u odnosu na kraj 2020. godine, a prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

Izvor: Biznisinfo.ba.

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *