Da li će se Evropa prikloniti antikineskoj politici SAD?

Dodajte komentar

Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) započeo je svoje prvo službeno putovanje u Evropu porukom da su se „SAD vratile“. Njega očekuju razgovori o stabilizaciji odnosa sa evropskim saveznicima, nakon krize povjerenja tokom mandata njegovog prethodnika Donalda Trampa (Donald Trump), kao i usaglašavanje zajedničke strategije za ekonomsko konkurisanje Kini.

Bajdenova prva stanica bila je posjeta američkim trupama u vazduhoplovnoj bazi Mildenah u Engleskoj, gdje je izložio svoje planove za turneju, prenosi AP.

„Jasno ćemo reći da su se SAD vratile i da demokratije stoje zajedno kako bi se riješili najteži izazovi i pitanja od najveće važnosti za našu budućnost. Da smo posvećeni tome da vodimo snagom, braneći svoje vrijednosti i radeći za svoje narode“, rekao je Bajden.

Američki predsjednik je istakao da se mora okončati pandemija Covid-19 u cijelom svijetu i najavio da će SAD donirati 500 miliona doza Pfizer vakcina za 92 zemlje sa nižim prihodima i Afričkoj uniji tokom naredne godine. Predsjednikov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven (Jake Sullivan) rekao je da će SAD biti „arsenal vakcina“, kao što su bile arsenal demokratije u Drugom svjetskom ratu.

U fokusu Bajdenovih razgovora sa evropskim liderima biće Kina. On i ostali lideri G7 objaviće program finansiranja infrastrukture u zemljama u razvoju čiji je cilj da se direktno takmiči sa pekinškom inicijativom „Pojas i put“. Međutim, ne dijele sve evropske zemlje Bajdenov entuzijazama za rivalstvo sa Kinom, koju je on proglasio odlučujućom konkurencijom u 21. vijeku.

Evropska unija nije zauzela podjednako oštar stav prema Pekingu po pitanjima gušenja demonstracija u Hong Kongu i postupanju prema ujgurskim muslimanima i drugim etničkim manjinama u pokrajini Sinđin, koje je Bajdenova administracija okarakterisala kao „genocid“. Iako je EU postala oštrija prema Kini, ona ima različite ekonomske i strateške prioritete od SAD i zbog toga postoji stalni rizik da te podjele izbiju na vidjelo, prenosi Euronews.

U Njemačkoj, koja Kinu smatra najvećim trgovinskim partnerom. poslovno mišljenje je posljednjih godina očvrsnulo. Mala i srednja preduzeća suočavaju se sa borbom da odbrane svoja prava intelektualnog vlasništva od industrijske špijunaže. Iako su SAD ponekad kritikovale stav Njemačke prema Kini, sugerišući da ne žele da ugroze svoj izvoz, njemačke diplomate javno su kritikovale Kinu zbog tretmana Ujgura.

Međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel opirala se pritiscima da se konfrontira Kini. Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji početkom godine između nje i Bajdena pokazale su se razlike u stavovima. Ona je takođe bila glavni pokretač odluke EU da potpiše investicioni sporazum sa Kinom prije inauguracije Bajdena, ali je veliko pitanje da li će taj dokument biti ratifikovan u Evropskom parlamentu, prenosi Biznis.rs.

Na sastancima sa saveznicima u Evropi, Bajden se nada, kako ocenjuje FT, da će ponoviti sličan pristup koji je koristio kada je ubijedio Japan i Južnu Koreju da javno podrže Tajvan. SAD bi trebalo da zaoštri retoriku Evrope prema Kini, ali ne treba očekivati da će je pritiskati da se uključi u kampanju optuživanja za „curenje“ korona virusa iz laboratorije u Vuhanu, smatraju analitičari.

Američki predsjednik sastaće se na kraju boravka u Evropi sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u Ženevi, kao i sa predsjednikom Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *