Srbija: Banke traže da država nađe rješenje jer gube sporove od građana

Nije jasno šta tačno bankari žele i kako misle da se država umiješa u rad pravosuđa, ali je očigledno da traže da država stane na njihovu stranu u sporu sa klijentima.

Građani Srbije pred sudovima osporavaju zakonitost naplaćivanja naknada za obradu kredita i osiguranje stambenih kredita, banke su počele da gube sporove, pa sad traže da neko treći riješi problem.

Očekujemo da država nađe neko rešenje za problem ogromnog broja tužbi klijenata protiv banaka i to što prije jer ovo više nije problem samo banaka i klijenata, već i društveni problem, kaže generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić.

Broj ovih tužbi, koje su zakrčile sudove, mjeri se desetinama hiljada, a predsjednik NLB grupe Blaž Brodnjak nedavno je izjavio da sudski sistem u državi treba da nađe rješenje za ovaj problem, koji bi banke mogao da košta čak 100 miliona eura.

Vladimir Vasić u razgovoru za Tanjug ističe da bi nerješavanje ovog problema moglo izazvati posljedice i po buduće klijente banaka, privredu ali i po investicioni rejting države.

Kada je riječ o mogućim posljedicama po buduće klijente, one bi se, kaže, mogle ogledati kroz skuplje bankarske usluge, odnosno veće kamatne stope.

Problem pravni rizik

„Kada banka dobije tužbu, ona istog trenutka mora da rezerviše određena sredstva za taj spor. Spor traje od jedne do tri godine i dokle god traje, ta sredstva su rezervisana, ne plasiraju se, a to znači manje novca u opticaju i samim tim cijena novca ide na gore”, objašnjava Vasić.

Prema njegovim riječima, drugi problem je pravni rizik jer je ovdje riječ o retroaktivnim, odnosno tužbama koje se odnose na vrijeme od prije 10 i više godina.

To je loša poruka potencijalnim investitorima koja, objašnjava on, kaže da nešto što se sada smatra da je u skladu sa zakonom, za 10-15 godina može se tumačiti drugačije.

Sagovornik Tanjuga navodi da je Narodna banka Srbije jasno stavila do znanja da je naplata naknada dozvoljena i da je to potvrdio i Evropski sud pravde. „Ovaj sud je u novembru 2019. potvrdio da je naplata dozvoljena ako je klijent unaprijed upoznat sa svim troškovima, pa i njom, što kod nas jeste slučaj. Mislim da je bankarski sektor jedini koji ima taksativno nabrojane sve troškove koji ulaze u cenu koštanja”, kaže Vasić.

Ko zarađuje

Dodaje da je to postignuto kroz efektivnu kamatnu stopu kao gornju cijenu koštanja, a klijenti dobijaju i predlog ugovora, ugovor, kao i plan otplate kredita, gdje se opet vide svi troškovi.

Vasić ističe da se ove naknade naplaćuju svuda u Evropi, ali da tužbe zbog toga postoje samo u Srbiji i da se njima, zarad interesa nekih grupa, može poljuljati sistem stvaran godinama.

Na pitanje ko tu zarađuje i koliko, Vasić kaže da na tužbeni zahtjev klijenta advokati i drugi uključeni u proces podnošenja tužbi i vođenja sporova zarađuju 24 puta više.

Povodom tužbi, oglasio se i Međunarodni monetarni fond. Ova finasijaka intitucija je ranije saopštila da bi pronalaženje brzog rješenja za sve veći broj sudskih postupaka protiv banaka, u kojima se osporava zakonitost naplaćivanja naknada za obradu kredita i osiguranje stambenih kredita, ojačalo finansijski sektor i poboljšalo poslovnu klimu.

Izvor: Dnevnik / D. Mlađenović

Check Also

Elektroprivreda će tražiti preuzimanje Kombinata aluminijuma

Iz Elektroprivrede (EPCG) razmišljaju o preuzimanju upravljanja Kombinatom aluminijuma (KAP) čime bi garantovali zarade zaposlenima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *