Bosanci predvode inovacije u otvorenom bankarstvu Evrope

Izmjenom propisa o platnim uslugama i bankarstvu, tržište Evropske unije uvodi tzv. „otvoreno bankarstvo“ koje će radikalno poboljšati raspoloživost i efikasnost finansijskih usluga stanovništvu i malim i srednjim preduzećima. Tu je došlo do razvoja čitavog niza kompanija koje su odlučile da iskoriste nove prilike za inovacije, a među njima je i Finshark, platforma za otvoreno bankarstvo koju vode Adnan Šporo i Alen Hasičević, rodom iz Bosne i Hercegovine, a sa adresom u Švedskoj.

Njihova platforma sa sobom nosi šansu za promjenu načina poslovanja i upravljanja finansijama u savremenom dobu, a što je još važnije, Finshark je pokrenuo i HiQ, svoju sestrinsku kompaniju u BiH, koja je postala središte poslovanja i razvoja ove grupacije, prenosi Klix.ba.

„Okupili smo izvanredne i talentovane ljude u BiH, koji su pokazali da možemo mnogo, zahvaljujući čemu postajemo poželjan partner za saradnju u sektoru otvorenih finansija. Posljednjih nekoliko mjeseci bili su ključni za razvoj naše platforme. Bez sumnje, jedna od prekretnica bilo je primanje službenog odobrenja od strane Finansinspektionen (švedsko tijelo za financijski nadzor) koje omogućava Finsharku da pruža svoje usluge širom Evrope. Proces je zahtijevao veliku količinu pravne stručnosti, značajnu pripremu i znatna ulaganja u smislu vremena i troškova, ali bio je to presudan korak koji će osnažiti ovaj startap da se etablira u sektoru“, dodao je Šporo.

Radi se o regulativi (otvoreno bankarstvo) koja omogućava trećim licima da (uz pristanak korisnika) slobodno pristupe bankovnim informacijama, kako bi krajnjim korisnicima pružili nove mogućnosti povoljnije štednje, jeftinijih kredita i ulaganja, i efikasnijeg i bržeg plaćanja, posebno u digitalnom okruženju.

Sve je počelo prije tri godine kada je nova legislativa o otvorenom bankarstvu u Ujedinjenom Kraljevstvu zahtijevala da devet najvećih banaka stavi na raspolaganje finansijske informacije o svojim klijentima bilo kojoj zakonski regulisanoj trećoj strani, kako bi omogućila razvoj aplikacija koje su prilagođene potrebama korisnika.

Banke su tako postale dužne da osiguraju pristup podacima u sigurnom i standardizovanom formatu svaki put kada njihovi klijenti daju dozvolu za takvo postupanje. Model „otvorenog bankarstva“ zatim su usvojile druge banke u UK, da bi se ono zatim proširilo u više zemalja, podstaknuto i Direktivom o platnim uslugama (PSD2) Evropske unije, osmišljenom za povećanje konkurencije i inovacija na evropskom tržištu.

Ovakav pristup značajno odstupa od današnje situacije gdje banke ljubomorno čuvaju podatke svojih klijenata i na taj način onemogućavaju trećim licima da ponude bolje, jeftinije ili efikasnije usluge njihovim klijentima. Otvoreno bankarstvo znači da svi podaci koje banke imaju o svim klijentima, poslovnicama, bankomatima i slično postaju dostupni svima. S druge strane, klijenti mogu vidjeti ko koristi njihove podatke i na koji način, pa takvo korišćenje ovlastiti, zabraniti, ili čak podatke i naplatiti.

Kako navodi Šporo, upotrebom otvorene finansijske platforme Finshark, preduzećima je omogućeno da pojačaju svoju ponudu inovativnim finansijskim rješenjima, poput direktnih plaćanja (konkurentna i pametna alternativa kartičnim plaćanjima) i različitih drugih rješenja vođenih bankarskim podacima. Najjednostavnije rečeno, kompanija koja prodaje svoje usluge i proizvode putem interneta sada može da ponudi kupcu plaćanje od banke do banke koja ne uključuje kartično poslovanje i donijeti uštede klijentima.

„Kroz naš rad u BiH osigurali smo stručnu i mladu radnu snagu koja prati inovacije i zahtjeve tržišta. Još jednom smo pokazali da ta povezanost naših ljudi u Skandinaviji i domaće radne snage u BiH predstavlja recept za poslovni uspjeh, s obzirom da smo na taj način imali olakšan pristup međunarodnom tržištu, ali i novim trendovima i inovacijama”, poručio je Tarik Jažić iz HiQ kancelarije u Sarajevu.

Zahvaljujući podršci USAID projekta „Diaspora Invest“, kompanija HiQ otvorila je 16 radnih mjesta u posljednjih godinu dana, a osnivači su uvjereni da će i 2021. godina doneti novi rast i nove prilike.

Check Also

Klimatske promjene mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni

Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *