Za oporavak svijeta potrebno 10 biliona dolara

Članice grupe G7 trebalo bi da izdvoje 10.000 milijardi dolara kako bi podstakle oporavak baziran na ulaganjima, čije će težište biti na vakcinaciji protiv covida 19 i energetskoj tranziciji, pokazalo je istraživanje.

G7 osnovan je 1975. godine kao forum najbogatijih država Zapada na kojem se raspravljalo o krizama poput naftnog embarga Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).

Dnevni red samita zakazanog od 11. do 13. juna u Kornvolu otkriva nove pretnje, kako ih vide u G7, uključujući Kinu, Rusiju, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa.

Domaćin samita biće britanski premijer Boris Džonson, budući da Britanija trenutno predsjedava grupom, a očekuje se da će u Kornvol doputovati i američki predsjednik Džo Bajden.

Stvarna reforma svjetske ekonomije

Džonson je uoči samita zatražio istraživanje o prioritetima grupe, a njegov autor, profesor Londonske škole ekonomije Nikolas Štern konstatira da je G7 kao forum presudna prilika da najbogatije privrede Zapada sprovedu stvarnu promjenu u svjetskoj ekonomiji.

“Prelazak na klimatski otporan svijet bez emisija (štetnih gasova) je najveća ekonomska, poslovna i komercijalna prilika našeg doba”, ocijenio je Štern u izveštaju.

“U srcu predložene vizije ekonomskog odgovora na pandemiju je koordinisani globalni program ulaganja u oporavak, obnovu i transformaciju koji će mobilisati sve oblike kapitala – fizički, ljudski, prirodni i društveni”, napisao je Štern.

Dodatnih bilion dolara godišnje

Zemlje G7, smatra Štern, trebalo bi u ovoj deceniji, ali i nakon toga postaviti zajednički cilj i povećati godišnja ulaganja za dva odsto BDP u poređenju s pretpandemijskim periodom i poboljšati kvalitet ulaganja, predložio je.

To znači da bi ulaganja u narednih deset godina trebalo da se povećaju za dodatnih oko hiljadu milijardi dolara godišnje.

Čelnici G7 trebalo bi se da se pobrinu i za ravnomernu vakcinaciju ljudi širom svijeta i odmah osiguraju preostalih 20 milijardi dolara za COVAX, globalni program nabavke vakcina za siromašne zemlje.

Britanski premijer već je pozvao članice grupe najbogatijih da s riječi pređu na djela kako bi zaustavile klimatske promjene, a autor izvještaja smatra da bi G7 trebalo da sroči verodostojne predloge za ostvarivanje klimatskih ciljeva američkog predsjednika.

G7 bi trebalo da se obaveže na ukidanje svih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025. godine i preuzme vodeću ulogu u opsežnoj energetskoj tranziciji, a trebalo bi razmotriti i uvođenje minimalnog globalnog korporativnog poreza od 21 odsto, sugeriše Štern.

Izvor: SEEbiz

Check Also

MMF odobrio najveću tranšu ikada iz svojih rezervi: Najviše opet najbogatijim zemljama

Bord guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je najveću alokaciju Specijalnih prava vučenja (SDR) ikada …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *