Skupina u kojoj su i Deutsche Bank, BNP Paribas i UniCredit, inicirala je osnivanje panevropskog platnog servisa, a podržava ih i Brisel.
Više od 30 najvećih evropskih banaka i kartičnih procesora planira da osnuje platni servis koji će moći da konkuriše skupini američkih finansijskih i kartičnih divova poput Vise, Mastercarda, PayPala i Applea. Kako piše Financial Times, grupa je okupljena u Evropsku platnu inicijativu (EPI), a njen predsjednik Joachim Schmalzl ističe da je ideja stvoriti evropskog platnog diva sposobnog konkurisati američkim kompanijama.
Nacrt do septembra
Inicijativa sa sjedištem u Brisleu trenutno okuplja 40-ak stručnjaka za platni promet i kartične transakcije. Započeli su s radom prije devet mjeseci, a do septembra bi trebali napraviti nacrt panevropskog platnog servisa koji će se moći koristiti za plaćanje u fizičkim i internet trgovinama, plaćanje računa između individualnih potrošača te podizanje gotovine na bankomatima. Među bankama koje su dio ove inicijative nalaze se divovi poput njemačkog Deutsche Banka, francuske BNP Paribas, talijanskog UniCredita, španskog Santandera i holandskog ING-a. Klijenti tih 30 banaka i procesora učine više od polovine svih kartičnih transakcija u Evropi.
Prema navodima FT-a, projekt ima podršku Evropske komisije i evropskih finansijskih regulatora. Joachim Schmalzl ističe kako je EPI do sada primio više od 30 miliona eura od subjekata koji ga podržavaju. Inače, Schmalzl je takođe i član upravnog odbora Njemačke udruge štedionica, najveće organizacije njemačkih banaka koje rade s građanstvom i gorljivog podržavaoca inicijative. Prva EPI-jeva aplikacija koja će omogućavati elektroničko plaćanje u realnom vremenu između potrošača mogla bi biti lansirana već početkom 2022. godine. Idući platni alati mogli bi slijediti u drugom polugodištu, ističe Schmalzl.
Strateška autonomija EU-a
Burkard Balz, član odbora Bundesbanke, ističe kako njemačka centralna banka podržava EPI koji će “ojačati stratešku autonomiju Evropske unije na tržištu platnih usluga, unaprijediti konkurenciju i tako poboljšati izbor za potrošače”.
Inicijativu je pozdravila i Evropska centralna banka. Evropska komisija inicijativu je opisala kao “novi, ambiciozni i evropski projekt”. Iz Brislea su dodali kako vjeruju da građani EU-a i kompanije treba da imaju koristi od brzih, učinkovitih i pouzdanih platnih rješenja. “EPI će biti ključni i odlučujući korak u tom smjeru, posebno ako pokrije širok spektar evropske bankarske zajednice”, smatraju u Evropskoj komisiji.
Kartična plaćanja u Evropi većinom procesiraju kompanije sa sjedištem u SAD-u. Prema podacima lobističke grupe evropskih trgovaca EuroCommerce, četiri od pet plaćanja karticom na “starom kontinentu” obrađuju Mastercard i Visa. Joachim Schmalzl upozorava da tako dominantan tržišni udio američkih kartičara može naštetiti potrošačima i trgovcima, kako kroz relativno visoke naknade, tako i sa aspekta zaštite ličnih podataka. Inače, raniji evropski pokušaji izazivanja američke kartičarske dominacije završili su neuspjehom.
“Projekt Monnet” kojeg su 2011. podržavale 24 banke propao je zbog nedostatka političke podrške i neuspjeha u razvoju održivog poslovnog modela. To nije jednostavno jer je neki platni sistem privlačan trgovcima samo ako ga koristi mnogo potrošača. Isto vrijedi i sa stajališta potrošača.
Autor: Tomislav Pili
Izvor: Poslovni.hr
