Moguće da Crna Gora isplati naknadu štete Adiko banci

U Centralnoj banci CBCG nije rađena nijedna špekulativna radnja po pitanju kredita u švajcarskim francima CHF, saopštio je guverner Radoje Žugić na današnjem konsultativnom saslušanju u Skupštini i dodao da nijesu imali nadležnosti za sklapanje komercijalnih ugovora između Addiko banke i klijenata.

Pitanje je kako će se završiti arbitraža, koja je u toku u Parizu, naveo je guverner CBCG na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je kazao da ne bi volio da bilo ko od poreskih obveznika plaća troškove koji nijesu mali. Predstavnik CBCG Darko Bulatović najavio je da ovih dana, ili najkasnije za nekih mjesec ili dva, možemo očekivati tu presudu, odnosno odluku arbitražnog vijeća.

Žugić je istakao da nijedna špekulativna radnja nije rađena u CBCG, ni po tom, ni ijednom drugom postupku.

“Mi smo vrlo odgovorna institucija, nezavisna i samostalna, ali vrlo uspješna po ocjeni svih onih koji prave revizije po svakom osnovu, ne samo finansijskih iskaza, nego i same supervizije”, rekao je Žugić.

On je kazao da CBCG nema nadležnosti za sklapanje komercijalnih ugovora kakav je između Addiko banke i klijenata.

“Razumijem sve što je finansijski promašaj, kad imate ogromne kursne razlike, ali ključna odgovornost CBCG je finansijska stabilnost. A 80 odsto finansijskog sektora čine banke, što ne znači da CBCG radi bilo kakav špekulativni posao, nezavisno od toga ko je guverner”, rekao je Žugić.

Kredite u švajcarskim francima u Crnoj Gori je podiglo 270 građana. Oni su prije osam godina tužili Hypo Alpe Adria banku (HAAB), sadašnju Addiko, zbog ugovora o valutnoj klauzuli.

Žugić je kazao da će CBCG odgovarati ukoliko je u bilo kojem segmentu pogriješila, ali da se ne pravi pritisak na nešto što postoji ili ne postoji.

On je naveo da je na bazi Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, donijetog 2015. godine, CBCG imala obavezu nadzora nad njegovom primjenom.

“CBCG je 2015. godine isticala da nema zakonske nadležnosti da izriče mjere ili daje naloge za promjenu ugovorenih uslova između banke i korisnika kredita, niti može uticati na kreditnu ili poslovnu politiku bilo koje banke”, naveo je Žugić.

On je kazao da je imao sastanak sa predstavnicima CEZAP-a na kojem je dogovoreno da se u toku sudske parnice, advokatski tim CEZAP-a obrati nadležnom sudu za davanje meritornog mišljenja na sporne odredbe zakona, a CBCG će sprovesti mjere za dosljednu primjenu odredbi zakona na osnovu tog mišljenja.

“Tog mišljenja nije bilo, niti smo ga dobili”, dodao je Žugić.

Prema njegovim riječima, kako CBCG nije dobila nijedan prigovor klijenata, na sastanku je dogovoreno da CEZAP dostavi primjerak prigovora na obračun kamata kako bi CBCG mogla detaljno da ispita slučaj, što takođe nijesu dobili.

“Ja se plašim da ćemo proći kao u Hrvatskoj, gdje je tamo sedam, osam banaka davalo te kredite i tamošnji ministar je napravio dogovor sa nekoliko njih, a dvije najveće nijesu prihvatile poravnanje. Pitanje je kako će se završiti naša arbitraža, koja je u toku u Parizu”, rekao je Žugić.

On je kazao da ne bi volio da bilo ko od poreskih obveznika plaća troškove koji nijesu mali.

Ovlašćeni predstavnik klijenata korisnika kredita u švajcarskim francima Dragan Senić saopštio je da je u pitanju bio špekulativni proizvod, nažalost, plasiran na crnogorskom tržištu.

“Ti kreditni proizvodi napravljeni su tako da imaju dva promjenljiva elementa, odosno glavnicu i kamatu, što zakonom nije dozvoljeno, jer ne može banka da zarađuje po dva osnova”, rekao je Senić.

On je kazao da je kamata od 5,45 odsto predstavljala mamac za dolazak u banku.

“Dati su dijagrami za odnos eura i franka, za koji su zaposleni u banci rekli da je stabilan i da svi imaju takve kredite u banci. Oni koji se bave finansijama imali su upozorenja, ali mi nijesmo znali, jer je CBCG promivisala te kredite kao dobre”, rekao je Senić.

On smatra da je sve rađeno da se klijenti dovedu u zabludu i realizuje ekstra profit. Rekao je da CBCG tumači zakon na štetu klijenata, iako na to nema pravo, jer nije zakonodavac, ni sud.

Predstavnik Addiko banke i advokat Vanja Mugoša kazao je da je Zakonom i njegovim izmjenama predviđena obaveza banke za klijente koji su ostali u njenom portfelju, da u određenom roku izvrši konverziju kredita, ponudi Nacrt aneksa ugovora i zaključi ga ukoliko ga klijent prihvati.

“Dopunom zakona iz 2016. godine takva obaveza je stavljena i trećim licima tadašnjoj Heti Asset Resolution i B2 Kapital holdingu. Otprilike je oko 130 kredita ustupljeno od banke tim privrednim društvima”, rekao je Mugoša.

On je dodao da je suština Zakona i njegove dopune da je dobrovoljnost kod klijenta, a ne kod banke.

“Banka mora da ponudi i obračuna, a klijent ne mora da prihvati. Ako ne prihvati, izvršni postupci se nastavljaju. Banka je apsolutno, za svakog klijenta, uradila ovo što je Zakon predvidio – podnijela ponudu, dala Nacrt aneksa i potpisala sa onima koji su prihvatili”, tvrdi Mugoša.

On je rekao da je od oko 480 kredita zaključeno 380 aneksa, a da je veći dio preostalih vraćen prije zakona.

“Takođe je i Heta ispunila obavezu i svima dala ponude, ali ih veći dio klijenta koji su bili kod nje nije prihvatio”, naveo je Mugoša.

Predstavnik CBCG Darko Bulatović kazao je da je vrhovna monetarna institucija kontrolisala HAAB, odnosno njene obaveze prema klijentima, što je podrazumijevalo pripremu plana anuiteta otplate kredita i izvršenje konverzije po stopi od 8,2 odsto.

On je naveo da su tokom kontrola uočili nepravilnosti kod banke u određenim klauzulama u aneksima ugovorima, nakon čega su donijeli pisano upozorenje i obavezujući mjeru da se ta vrsta ugovora prilagodi.

Bulatović je rekao i da je CBCG na kraju zaključila da su svi klijenti, koji su imali potrebu, pristupili i potpisali anekse ugovora, nakon čega je nadzor, na neki način, zaokružen.

“Naš stav je da je CBCG u svemu izvršila svoje obaveze kada je u pitanju primjena Zakona o konverziji i kod Addiko banke i kod Heta Asset Resolution”, tvrdi Bulatović.

Podsjetio je i na efekte koji su uslijedili nakon sprovedenog postupka konverzije kod Addiko banke i Hete.

“Po kreditima koji su bili otplaćeni banka je izvršila obračun po pravilima Zakona i vratila klijentima 963 hiljade eura. Takođe, ukupan portfolio kredita od 61,8 miliona eura je nakon konverzije smanjen na 35,68 miliona eura, čime su se izbjegle negativne reperkusije nastavka kolebanja kursa između franka i eura”, objasnio je Bulatović.

On je, komentarišući prigovore da je CBCG na neki način štitila banku, kazao da ti stavovi ne stoje, jer je banka koja je izdavala kredite, kako tvrdi, pretrpjela velike štete i finansijske posljedice, što je za rezultat imalo pokretanje međunarodnog arbitražnog postupka.

“Mislim da ovih dana, ili najkasnije za nekih mjesec ili dva, možemo očekivati tu presudu, odnosno odluku arbitražnog vijeća. Nema trećeg rješenja osim toga da bude odbijen zahtjev, ili da se država Crna Gora obaveže da isplati sve ono što je nastupilo kao šteta promijenjenih okolnosti kod ovih kredita”, rekao je Bulatović.

Sudski vještak Milenko Popović kazao je da je u nalazu, urađenom po naredbi Specijalnog državnog tužilaštva SDT, utvrdio da se radilo o špekulativnom nedozovljenom proizvodu namijenjenom prostoru bivše Jugoslavije, osmišljenom od majke banke iz Klagenfurta.

Izvor: Pobjeda/CdM

Check Also

Norveška vlada traži 49 milijardi dolara iz stabilizacionog fonda

Norveška bi ove godine trebalo da povuče gotovo 50 milijardi dolara iz državnog stabilizacionog fonda …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *