Poljske banke u strahu: Kakav će biti ishod spora o kreditima u “švajcarcima”?

Dok su druge evropske zemlje nekako sredile problem kredita vezanih za švajcarski franak, Poljsku tek čeka konačna odluka: koje kamate će važiti?

To bi mogao biti težak udarac čitavoj poljskoj ekonomiji.

Kao i mnogi drugi u zemljama istočne i centralne Evrope, tako su i hiljade Poljaka prije dvadesetak godina masovno uzimale kredite “u švajcarcima”, dakle u švajcarskim francima ili vezanima za tu valutu. Motiv je bio jasan: još 2008. je kamata na kredite u poljskim zlotima bila 8,7 odsto, za “švajcarske” kredite samo 4,4 odsto, piše DW na hrvatskom.

Ali pogotovo nakon što je švajcarski franak 2015. prestao biti vezan na vrijednost eura, svi ti korisnici kredita su se našli u teškim nevoljama. Hrvatska, Mađarska i mnoge druge zemlje su već nekako riješile taj problem, a i za slučaj Poljskih zajmoprimaca postoji presuda Evropskog suda ECJ od 2019. po kojoj im banke moraju ponuditi konverziju u lokalnu valutu. Na hiljade ih je to već učinilo, ali to nije smanjilo nego čak povećalo broj sudskih parnica: od 2017. do 2019. je bilo 21.000 parnica, prošle godine je broj sporova narastao na 34.000, piše Dojče vele.

Jer Poljsku još čeka konačno pitanje: po kojim kamatama će onda biti obračunati ti krediti? Po kamati kakva i piše u ugovoru o kreditu, dakle vezanim za Libor švajcarskog franka ili i oni onda treba da plate kamate izračunate po WIBOR-u (Warsaw Interbank Offer Rate)? I u kom vremenskom razdoblju?

Tek sredinom aprila se očekuje odluka poljskog Vrhovnog suda, ali ona bi mogla biti kobna za čitav bankarski sektor te zemlje: “Mislim da su odgovori na ta dva pitanja – ograničavanje vremenskog razdoblja i kompenzacija za izdati kapital – najvažnija”, kaže Mihal Kacmarzki, pravnik u advokatskoj kancelariji “Consilius Adwokaci i Radacy Prawni”. “Ako bi odgovor bio nepovoljan za banke, to bi moglo izazvati potres bankarskog sistema i možda čitave ekonomije”, kaže Kacmarzki. Jer po procjeni stručnjaka, tu je reč o gubitku negdje između 35 milijardi i čak 235 milijardi poljskih zlota (7,65 milijardi i 51,3 milijarde eura).

Kod tako gigantskih iznosa su se i banke do sad pokazale izrazito nevoljne naći neki kompromis. Jer to je problem koji još uvjek nije nestao: vrhunac kredita izdatih ili vezanih za devize je bio 2011. kad je tako bilo plasirano 198 milijardi poljskih zlota kredita, ali i koncem 2020. je to još bilo 119 milijardi zlota. Preko 430 hiljada domaćinstava i sad ima kredite u “švajcarcima” ili vezanima za franak u ukupnom volumenu od oko 23,3 milijarde eura.

Kako se čini, banke ipak neće biti dovedene u tolike nevolje: i poljski Odbor za finansijski nadzor (KNF, Komisja Nadzoru Finansowego) predlaže da se zajmoprimcima “u švajcarcima” onda i kamate obračunaju kao da su primili kredit u nacionalnoj valuti, makar bi i to značio gubitak između 30 i 60 milijardi zlota kako je izračunala banka ING.

To smatra i Pjotr Bialovolski, vanredni profesor na Višoj bankarskoj školi (Wyższa Szkoła Bankowa) jer je rješenje tog pitanja bilo i obećanje vladajuće stranke PiS: “Takva potencijalna odluka je i neka vrsta kompromisa koji izgleda pošten prema drugima koji su uzeli kredite, naročito onima koji su ih uzeli u zlotima. Neće dati nikakvu prednost onima koji su uzeli kredite u švajcarskim francima, nego će samo izjednačiti pravila igre za sve”, misli profesor.

Ipak, banke koje djeluju u Poljskoj se već pripremaju na značajne iznose koje će odlukom Vrhovnog suda na koncu morati da otpišu. No i tu profesor ne misli kako će biti sve tako crno, jer za banke bi bilo najgore da baš svi zajmoprimci odjednom likvidiraju svoje kredite prema odredbama suda. A to se sigurno neće dogoditi: “Takva odluka neće predstavljati rizik za bankovni sektor, nego će verovatnije tek smanjiti zaduženje zajmoprimaca. Ali većina njih neće biti u stanju ili neće željeti odmah da otplati čitav kredit tako da će ti krediti ostati izvor zarade bankama i u godinama koje dolaze.”

On ne strahuje ni da će to izazvati ozbiljnije poteškoće poljskoj ekonomiji, odnosno one neće biti veće od posljedica ove pandemije jer je poljski zlot ionako na najnižoj vrijednosti u posljednjih 12 godina. Ali Bialovolski tvrdi da su banke koje su aktivne u Poljskoj među najstabilnijima u Evropi, a taj gubitak će se tim reprogramiranjem ionako “razvodniti” kroz više godina. No ipak misli da će biti posljedica jer će najvjerovatnije pasti vrijednost akcija tih banaka.

Izvor: Bankar.rs

Check Also

Pandemija pogoršala fiskalnu poziciju

Fiskalna pozicija Crne Gore, koja je bila pogoršana i prije korona virusa, zbog velikih infrastrukturnih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *