Pandemija“izbrisala” srednju klasu: Dugovi i krediti povukli na dno 150 miliona ljudi

Generacija Z ima veliki problem s dugovima, koje je posebno podstakla aktuelna kriza, najviše je problema u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi.

Jedan od ekonomski najznačajnijih trendova u posljednjih nekoliko decenija bila je pojava globalne srednje klase. Očekivanje da će ova grupa potrošača i dalje rasti, jer su rastući prihodi u zemljama u razvoju “izvlačili” milione iz siromaštva svake godine, u trenu je preokrenula pandemija.

Dakle, čak ni potkovane ocjene koje dolaze iz centralnih instituacija, multinacionalnih kompanija i od samih investitora, a na osnovu temeljnih strategija, nisu uspjele da ostanu “imune” na kovid-19.

Prvi put od 1990-ih, globalna srednja klasa se smanjila prošle godine, procjena je centra “Pew Research”. Oko 150 miliona ljudi – broj jednak populaciji Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke – srušilo se na društveno-ekonomskoj ljestvici u 2020, a najveći pad su zabilježili Južna Azija i podsaharska Afrika.

Definisanje parametara ove globalne srednje klase već dugo je sporno. “Pew”, koji temu istražuje više od jedne decenije, kao “ljude sa srednjim prihodom” označava one koji zarađuju od 10,01 do 20 dolara dnevno, koristeći podatke koji poravnavaju razlike u kupovnoj moći među zemljama.

U analizi postoji zasebni opseg – “gornji-srednji” prihod, koji se odnosi na zarade između 20,01 do 50 dolara dnevno. Drugi, poput “Brookings Institution”, odlučili su se za opsežniju definiciju od 10 do 100 dolara dnevno.

Sveukupno, kada se govori o srednjoj klasi, zapravo se govori o 2,5 milijarde ljudi ili trećini svjetske populacije. Primjetno je da se srednja klasa “izgubila” upravo u zemljama koje se još uvjek bore da osnaže svoj ekonomski status, mada su i u mnogim zemljama Azije – mladi u sve većem problemu.

Generacija Z, recimo, ima veliki problem s dugovima, koje je posebno podstakla aktuelna kriza. U svom najnovijem izvještaju World Economic Outlook, objavljenom 6. aprila, Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će globalna ekonomija 2024. godine biti 3,00 odsto manja, nego što bi bila da nije pandemije.

Navodi se da je to, uglavnom, zato što vlade zemalja u razvoju imaju manje prostora ka oporavku, za razliku od SAD ili Evrope. Na primjer, Indija će 2021. završiti sa BDP manjim za 5,2 odsto, nego što bi bilo da nije bilo krize. Za Indoneziju ta cifra iznosi 9,2 odsto, a za SAD svega 1,6 procenata.

Check Also

Cijene evropske, ali ne i standard

Sve i kada bi građanima Hrvatske bilo praktično da dolaze u Crnu Goru u šoping …

Leave a Reply

Your email address will not be published.