Koga plaše kriptovalute?

Budući da je pandemija koronavirusa ubrzala digitalnu transformaciju globalnog poslovanja, ne čudi što je kriptotržište, kao neizbježan dio procesa digitalizacije u budućnosti, dobilo dosad neviđen zamah. Najstarija i najpopularnija kriptovaluta, bitcoin, u februaru je dostigao vrijednost od rekordnih 57.400 dolara, ojačavši od početka godine za čak 72 odsto, s obzirom da je u januaru vrijedio tek 8.000 dolara.

Ovaj rast je, kako objašnjavaju stručnjaci, generisala povećana tražnja za digitalnim valutama moćnih finansijskih kompanija, podstaknuta ubrzanim tehnološkim razvojem u posljednjih godinu dana.

Prema riječima Stefana Ignjatovića iz kriptomenjačnice ECD, veliki rast vrijednosti bitcoina, ali i drugih kriptovaluta posljednjih nekoliko mjeseci prvenstveno je uzrokovan uplivom velike količine kapitala iz tradicionalnih centralizovanih struktura kao što su institucionalni investitori, investicioni fondovi i slično.

„To je jasan pokazatelj da globalno tržište polako, ali sigurno prepoznaje potencijal kriptovaluta i usvaja ih kao finansijske instrumente za transakcije i čuvanje vrijednosti“, ocjenjuje Ignjatović za „Svijet osiguranja“.

Rast interesovanja i vrijednosti kriptovaluta otvorio je i pitanje pokrića rizika, kao i uvjek kada su velika ulaganja u igri. Investitori sve više žele da osiguraju svoja ulaganja, ali onih koji su spremni da pokriju gubitke na visokorizičnom, teško razumljivom, nestabilnom i neregulisanom tržištu, nema mnogo.

Moderan Divlji zapad

„Tržište kriptovaluta mnogi upoređuju sa modernim Divljim zapadom, upravo zbog nedostatka propisa“, navodi stručnjak za finansije Džastin Grensing.

A nepostojanje regulative odbija osiguravajuće kuće poznate kao tradicionaliste koji se drže regula i sigurnog terena.

U analizi tržišta osiguranja kriptovaluta za kompaniju „American Express“, Gresing ističe da, s jedne strane, zaobilaženje banaka kao tradicionalnih posrednika u finansijskim transakcijama omogućava relativno brzo i jeftino obavljanje transakcija kriptovalutama, uz ujedno ublaženi devizni rizik, jer kriptovalute imaju sopstveni kurs.

„S druge strane, međutim, kriptovaluta nema vlasnika, baš kao i keš (kod koga je, njegova je), što predstavlja problem kada dođe do krađe. A rizik od krađe je stvaran i veliki: sjetimo se hakovanja kriptoberze Mt. Gox 2014. godine, kada je gubitak iznosio 460 miliona dolara, dok je Coincheck četiri godine kasnije imao još veću štetu ‒ izgubio je 530 miliona dolara iz digitalnih novčanika 260.000 kupaca. Te 2018. krađa kriptovaluta na berzama i trgovinskim platformama iznosila je na skoro milijardu dolara, što je porast od 250 procenata u odnosu na prethodnu godinu“, navodi Gresing.

Prevelik zalogaj za osiguravače?

Ovi rizici navode investitore da potraže načine da zaštite svoju imovinu, ali ponuda na globalnom tržištu osiguranja kriptovaluta nikako ne ide u korak sa potražnjom.

Ignjatović ističe da se globalno postepeno pojavljuju servisi koji nude osiguranje sredstava uloženih u kriptovalute, ali sa prilično visokim premijama, dok na domaćem tržištu još uvjek nema pokrića za investicije u kriptovalute.

A premije su, kako prenosi „American Express“, između jednog i pet procenata pokrivene imovine godišnje. Međutim, ni to, a ni podatak da se do sada nijedan osiguravač još uvjek nije suočio sa odštetnim zahtjevom, nije masovnije ohrabrilo osiguravajuće kuće da uđu na ovo tržište. Globalna tržišna kapitalizacija kriptovaluta veća je od 100 milijardi dolara, a od toga je osigurano samo šest milijardi.

I dalje postoji velika nespremnost osiguravajućih društava da čak i razgovaraju o uključivanju u ovo tržište. To su, kažu stručnjaci, za njih rizici o kojima nedovoljno znaju i kojima je teško upravljati.

„Sama činjenica da je tržište mlado, za osiguravače znači nedostatak podataka o ranijim gubicima koje bi koristili za predviđanje rizika“, kaže Gresing za „American Ekspress“.

Na pitanje, koliki je, zapravo, rizik ulaganja u kriptovalute, Ignjatović kaže da one definitivno spadaju među rizičnije investicije, ali da zato imaju i potencijal za nevjerovatno visoku zaradu.

„Smatram da je odnos rizika i potencijalnog dobitka kod kriptovaluta izuzetno dobar. Ako pogledamo cijene 100 trenutno najvećih kriptovaluta, skoro sve imaju ozbiljan rast u poslednjih nekoliko godina, što bi značilo da dugoročno od ulaganja u kriptovalute možemo očekivati dobitak“, kaže Ignjatović, dodajući da rizici kao što su pad vrijednosti na tržištu, ili gubitak pristupa digitalnom novčaniku uvjek postoje.

Koja pokrića se nude

Od malobrojnih osiguravajućih kuća koje su do sada ušle na tržište kriptovaluta pionir je AON, koji drži više od polovine tržišta kriptoosiguranja, zatim londonski osiguravač i reosiguravač „Lloyd’s“ koji je prošle godine lansirao polisu osiguranja kriptonovčanika zajedno sa svojim partnerom, platformom „Coincover“, pa američka finansijska korporacija „Marsh&McLennan“ koja je osnovala čak i tim od 10 zaposlenih posvećenih isključivo servisiranju blokčejn startapa, ili na primjer „Evertas“, prva kompanija koja se specijalizovala samo za rizike vezane za digitalnu imovinu.

AON nudi dvije vrste pokrića – prvo je osiguranje od kriminala koje je dostupno i „tradicionalnim“ finansijskim kompanijama i koje nudi širu zaštitu jer pokriva gubitak, oštećenje, uništavanje ili krađu digitalne imovine, što uključuje i zaštitu digitalnog novčanika.

Druga vrsta pokrića, tzv. specie insurance, fokusira se na krađu insajdera ili zaposlenog koji slučajno uništi podatke, ali ne pokriva hakovanje.

„Lloyd’s“, s druge strane, nudi polisu osiguranja za zaštitu digitalnih novčanika sa dinamičkim limitom koji se povećava ili smanjuje u skladu sa promjenama cijena kriptoimovine, što znači da će osiguranik uvjek biti obeštećen za osnovnu vrijednost imovine, čak i ako ona varira tokom perioda polise.

U međuvremenu pojavila su se i specifična, decentralizovana kriptoosiguranja kao što su „Nexus Mutual“ i „Bridge Mutual“, bazirana na snazi kriptovaluta i blokčejn tehnologiji koja radi po principu podele rizika između korisnika, čime se preskače potreba za tradicionalnim osiguranjem.

Takođe, kako bi se zadovoljili sve brojniji investitori, i kriptoberze nude svoja pokrića rizika. Provajderi digitalnih novčanika kao što je GateHub, korisnicima nude mogućnost kupovine pojedinačnog pokrića za sadržaj novčanika, a platforma za razmjenu „Coinbase“, klijentima omogućava tzv. starateljske novčanike koji pokrivaju štetu od sajberkriminala, prenosi portal „Insurance Quotes“. Slično funcioniše i „Etherisc“, decentralizovano osiguranje koje omogućava pokriće i do milion dolara u slučaju napada na kriptonovčanike.

„Kriptoberze se zbog rizika od hakovanja odlučuju na neku vrstu osiguranja sredstava svojih korisnika, zato što njihove kriptovalute na berzi više nisu u njihovom ličnom digitalnom novčaniku već u „zajedničkom“. U svakom slučaju, informacija o pokriću je javno dostupna i trebalo bi da bude dio odlučivanja prilikom razmišljanja gdje i na koji način trgovati“, objašnjava Ignjatović, koji ne preporučuje čuvanje kriptovaluta na kriptoberzama, osim ako aktivno trgujete na dnevnoj bazi.

Budućnost kriptoosiguranja

Ima li nade da će se osiguravači u većoj meri fokusirati na tržište kriptovaluta? Većina stručnjaka smatra da ima i da, uostalom, neće ni imati nekog velikog izbora.

„To će se desiti kada osiguravači, generalno, počnu da shvataju tehnologiju ne samo kao nekakvu fantastičnu bazu podataka, već kao način da poboljšaju poslovne procese i procenu rizika. Ne vjerujem da ijedan osugravač želi da se probudi za 10 godina i shvati da je propustio taj voz. To bi bilo kao kada bi neko danas rekao: „Internet? Kome to treba?’“, smatra J. Gdanski, osnivač „Evertasa“.

A prema riječima Stefana Ignjatovića, bitkoin i druge vodeće kriptovalute, kao što je recimo itirijum, ne planiraju da se zaustavljaju.

„Samo je pitanje tempa rasta i prihvatanja u različitim industrijama“, kaže naš sagovornik.

U prilog važnosti koju kriptovalute već imaju, ovde i danas, on navodi podatak da je bitkoin po kapitalizaciji tržišta prestigao kompanije kao što su „Visa“, „Mastercard“ i „Alibaba“ još u decembru prošle godine.

„Pritom, cijena bitkoina je dobar (iako pojednostavljen) pokazatelj stanja čitavog tržišta kriptovaluta, jer većina kriptovaluta u određenoj meri prati njegove uspone i padove“, zaključuje Ignjatović i dodaje da, na primjer, itirijum, sada tržišno vrijedi više od giganata kao što su „Morgan Stanley“, „Sony“, „Starbucks“ i „Boing“.

Četiri ključna pokrića za kriptovalute u 2021.

Biznis osiguranje – neke vrste poslovnog osiguranja, uključujući osiguranja namenjena direktorima i službenicima, kao na primjer osiguranje od profesionalne odgovornosti, mogu se primeniti na kriptovalute, iako te modele neće biti lako preslikati na kriptokompanije, kaže Šeron Henli iz „Coincovera“ za „Insurance Quotes“.

Custody osiguranje – Koristi se kada izgubite pristup kriptoključevima ili kada propadne biznis u koji ste uložili kriptovalute, navodi Šeron Henli i podsjeća da je kriptoplatforma „Gemini Exchange“ prošle godine formirala sopstvenu osiguravajuću kompaniju kako bi imala pokriće za 200 miliona dolara kriptovaluta svojih korisnika.

Osiguranje od kriminala – Napomenuli smo da se ono već koristi i za osiguranje kriptovalutnog rizika, kao što to radi AON, a „Insurance Quotes“ piše da se osiguranje od krađe novca i druge imovine kod digitalnih valuta upotrebljava mnogo češće nego što se misli, a jedan od primera je platforma „Coinbase“.

DeFi osiguranje – Decentralizovano osiguranje, poznato i kao smart contract osiguranje je tržište koje raste, prenosi „Insurance Quotes“. Tu spadaju pomenuti „Nexus Mutual“ i „Bridge Mutual“ koji rade po principu podjele rizika između korisnika, kao i platforme kao što je „Etherisc“ koje nude pokriće digitalnih novčanika svojih korisnika.

Izvor: Bonitet.com

Check Also

Od 2022. godine Crna Gora otvara vrata digitalnim nomadima

Izmijenjene životne okolnosti, mijenjaju i profil turista koji sada putuju da bi i radili i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *